Grički top - lektira, analiza kratak sadrzaj likovi

„Grički top“
Govori o obrani Zagreba u 16. stoljeću kada su Zagrepčani ispalili top i uplašili turskog vojskovođu, što je postalo simbol današnjeg pucnja topa u podne.

Gricki Top - Dubravka Horvatić

Vrsta djela: 

• legenda

Vrijeme radnje:

• 16 st.

Mjesto radnje: 

• Sisak i Zagreb

Kratak sadržaj:

S kule Lotrščak u dijelu starog Zagreba što se zove Grič svaki dan točno u podne opali top. Stranci i neupućeni došljaci se uplaše i iznenade, golubovi se razbježe, a Zagrepčani se osmjehnu i ravnaju svoje satove. O čemu se radi? Krajem šesnaestoga stoljeća Turci su odlučili zauzeti cijelo hrvatsko kraljevstvo. Tadašnji sultanov namjesnik u Bosni Hasan-paša Predojević, koji je imao titulu beglerbega, najprije je oteo hrvatskom vladaru na prijevaru Bihać, a onda se s vojskom uputio prema Sisku.

Opsjedao ga je i napadao od 1591. do 1593. tri puta, i to svaki put po nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci. I dok je njegova vojska plandovala oko opkoljenog Siska, Hasan-paša je s dvije ili tri tisuće konjanika upadao u okolna sela te palio i pljačkao, a uhvaćeno stanovništvo odvodio u roblje, prodajući ga u dalekim krajevima Turskog Carstva ili tražeći golem otkup za bogataše, ako bi koga od njih zarobio. Sa svojih obrambenih zidova i kula Zagrepčani su sa zebnjom promatrali kako gore sela na drugoj obali Save. Zagrepčani nisu imali top koji bi s Griča mogao dobaciti preko Save.

Zato je Hasan-paša Predojević bezbrižno razapeo šatore i uživao u turskoj glazbi i plesačicama. A njegovi vojnici radili su uobičajene vježbe i vojne poslove. Hasan-paša bio je u izvidanju da procijeni mogućnosti osvajanja bogatoga grada, ali tek kad osvoji Sisak. Zagrepčani su naslućivali što namjerava pa su se iz dana u dan utvrđivali i nabavljali što više oružja.

Jednog dana, dok su Turci plandovali na savskoj obali, a Hasan-paša uživao u svom šatoru, Zagrepčani su iz bečke ljevaonice kriomice dopremili top velikog dometa i pomoću dizalica i kolotura digli ga na kulu Lotrščak. Cijev su mu usmjerili prema Savi, točno na šator opasnog i silnog Hasan-paše Predojevića.

I dok je jednoga lijepog proljetnog dana Hasan-paša sjedio u svom šatoru okružen agama i begovima za niskim stolicem, a glavni kuhar mu je na srebrnom pladnju donosio golemog turopoljskog pijetla, najednom je odjeknuo strahovit prasak, a debeli pijetao istog trena ispario iz kuharevih ruku zajedno s pladnjem.

Kroz šator je prohujao vihor kao da je udario grom iz vedra neba. Od siline vihora porušili su se svi šatori, a age, begovi i posluga popadali su po zemlji od straha. Jedva su se iskoprcali ispod šatora i dali se u paničan bijeg. To je opalio top s Griča, a kugla je odnijela Hasan-pašinog pijetla i od njezine silne brzine nastao je zračni kovitlac koji je porušio šatore što su joj bili na putu.

Zagrepčani i nisu znali kakav je učinak imao njihov top. To su saznali tek od turskih zarobljenika poslije bitke kod Siska: prestrašeni turski vođa pobjegao je što dalje od Zagreba, a poraz kod Siska zaustavio je sva daljnja turska napredovanja. Tako Zagreb nikad nije pao u turske ruke. A Grički top i danas svakog dana točno u podne grune u sjećanje na taj davni i slavni hitac.

👉Sta je to kompozicija djela? Pogledaj!

Grički top – redoslijed događanja

Opis današnjeg običaja – Svaki dan točno u podne s kule Lotrščak na Griču opali top. Zagrebačani se na to naviknuli, dok se stranci iznenade.

Povijesna pozadina – Krajem 16. stoljeća Turci pokušavaju osvojiti hrvatske krajeve. Hasan-paša Predojević osvaja Bihać i kreće prema Sisku.

Opsada Siska (1591.–1593.) – Turci tri puta napadaju Sisak. Hasan-paša sa svojim konjanicima pljačka sela oko Save i odvodi stanovništvo u roblje.

Strah u Zagrebu – Zagrebačani sa zidina promatraju spaljena sela i strahuju da će Turci napasti i njihov grad.

Hasan-pašin logor uz Savu – Turska vojska bezbrižno boravi na savskoj obali. Hasan-paša uživa u raskoši, glazbi i gozbi.

Priprema obrane Zagreba – Građani se utvrđuju i nabavljaju oružje. Iz Beča tajno dopremaju top velikog dometa.

Postavljanje topa na kulu Lotrščak – Uz pomoć dizalica i kolotura top podižu na kulu i usmjeravaju ga prema turskom logoru.

Presudni hitac – Točno u trenutku kada Hasan-paša sjedi za ručkom, top s Griča opali. Kugla odnosi pijetla sa srebrnog pladnja i izaziva paniku u turskom logoru.

Bijeg Turaka – Prestrašeni Hasan-paša i njegova vojska panično se povlače dalje od Zagreba.

Bitka kod Siska i poraz Turaka – Ubrzo nakon toga Turci doživljavaju težak poraz kod Siska, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje.

Nastanak tradicije – U spomen na taj slavni hitac, s kule Lotrščak i danas se svakog dana u podne oglašava Grički top.

📚 Tema djela

Tema djela je odrastanje malog bića kroz svakodnevne situacije i pustolovine, pri čemu se naglašava njegova znatiželja i susret s raznim izazovima u svijetu oko sebe.

 

💡 Ideja djela

Ideja djela je da znatiželja i istraživanje svijeta pomažu u učenju, ali da je pritom važno biti oprezan, slušati savjete starijih i učiti iz vlastitih iskustava. Djelo poručuje da se kroz pogreške i doživljaje razvijamo i postajemo zreliji.

Opis Likova

⚔️ Hasan-paša Predojević

• On je povijesna ličnost i glavni negativni lik u ovom dijelu.

Prikazan je kao:

• okrutan i ambiciozan vojskovođa
• osvajač koji pali sela i odvodi ljude u roblje
• simbol osmanske prijetnje hrvatskim krajevima
• Njegova uloga je pokretačka – njegova vojska i napadi stvaraju napetost i opasnost.

👉Sta je to karakterizacija likova? Pogledaj!

👵Biješke o piscu:

Dubravka Horvatić (1937. – 2011.) bila je hrvatska književnica, pjesnikinja i prozna autorica. Rođena je u Zagrebu, gdje je provela veći dio života i književnog rada. Pisala je poeziju, romane, pripovijetke i djela za djecu i mlade.
U svom stvaralaštvu često se bavila temama domovine, identiteta, povijesti i duhovnosti, ali i svijetom djetinjstva. Njezino pisanje karakterizira emotivnost, izražajna slikovitost i naglašena povezanost s hrvatskom kulturnom baštinom. Bila je aktivna u književnom i kulturnom životu te je ostavila značajan trag u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

📚 Najpoznatija djela

Dubravka Horvatić pisala je za odrasle i za djecu. Među poznatijim djelima su:
„Gricki Top” – dječji roman koji prikazuje zagrebačko djetinjstvo i svijet mašte
Zbirke pjesama s domoljubnom i duhovnom tematikom
Romani i pripovijetke nadahnuti hrvatskom poviješću i identitetomNjezina djela često nose snažnu emocionalnu poruku i potiču čitatelja na razmišljanje o vrijednostima, prošlosti i osobnom identitetu.

Moje mišljenje o djelu

Djelo Grički top mi je zanimljivo jer na jednostavan i razumljiv način približava povijest i tradiciju. Posebno mi se sviđa što svaka legenda ima neku priču iza sebe i objašnjava kako je nešto nastalo, pa čitanje nije dosadno nego poučno i zabavno.

Iako su neke priče pomalo nestvarne, upravo to ih čini zanimljivima jer potiču maštu. Smatram da je ovo djelo vrijedno čitanja, posebno za mlađe, jer kroz kratke i jasne priče uče o prošlosti, ali na način koji je lagan i zanimljiv.

FAQ – Grički top

1. Što je „Grički top“ kao djelo?
To je zbirka od oko 20 narodnih legendi iz različitih krajeva Hrvatske koje objašnjavaju nastanak gradova, rijeka, običaja i povijesnih događaja.

2. Koje su teme tih legendi?
Teme su nastanak mjesta i prirodnih pojava, povijesne borbe, junaci, ali i fantastični elementi poput vila, divova i čudesnih događaja.

3. O čemu govori legenda „Grički top“?
Govori o obrani Zagreba u 16. stoljeću kada su Zagrepčani ispalili top i uplašili turskog vojskovođu, što je postalo simbol današnjeg pucnja topa u podne.

4. Koja je svrha ovih priča?
Svrha je prenijeti narodnu predaju, sačuvati kulturnu baštinu i kroz zanimljive priče približiti povijest na jednostavan i maštovit način.

5. Jesu li legende stvarni povijesni događaji?
Djelomično – temelje se na stvarnim događajima, ali su obogaćene maštom i nisu potpuno pouzdan povijesni izvor.

👉Pogledaj i druga zanimljiva djela 

Hugh Lofting – Pripovijest o doktoru Dolittleu
Nada Iveljić – Šestinski kišobran