Dnevnik malog Perice - lektira, Kratak sadržaj, likovi, analiza i tema

.

Dnevnik malog Perice 
je kratko, pitko i pametno djelo koje na jednostavan način prikazuje obiteljske odnose i svakodnevni život u Zagrebu. Njegova najveća vrijednost je dječji pripovjedač, kroz kojega se svijet odraslih vidi posebno jasno, duhovito i pomalo gorko. 

Dnevnik malog Perice - Vjekoslav Majer

Vrsta djela: 

• novela

Književni rod: 

• epika

Vrijeme radnje: 

• od 6. svibnja do 12. svibnja 1935.

Mjesto radnje: 

• Zagreb, ponajviše stan obitelji Šafranek, pivnica i krčma

Pripovjedač: 

• Perica, dječak koji vodi dnevnik i sve promatra svojim dječjim očima.

Važno je znati da se Majerovo djelo u enciklopedijskim izvorima navodi kao „Iz dnevnika malog Perice“ iz 1935., dok se u školskim obradama i lektirnim prikazima najčešće koristi naslov „Dnevnik malog Perice“. Riječ je o istom poznatom djelu iz kojega je kasnije nastao i vrlo slavan filmski predložak.

 

Uvod u djelo

Dnevnik malog Perice je topla, duhovita i pomalo gorka priča o jednoj zagrebačkoj obitelji. Posebnost djela je u tome što svijet odraslih promatramo kroz oči dječaka Perice. On ne razumije baš sve što se događa, ali upravo zato još jasnije otkriva napetosti, sitne laži, obiteljske nesporazume i komične situacije. Zbog tog dječjeg pogleda djelo djeluje iskreno, živo i vrlo ljudski.

 

Kratak sadržaj

Radnja prati nekoliko dana iz života obitelji Šafranek u Zagrebu. Sve zapisuje mali Perica, koji svaku večer u svoj dnevnik bilježi ono što je vidio, čuo i doživio. On ne komentira događaje kao odrasla osoba, nego ih donosi jednostavno, dječje i neposredno. Upravo zato čitatelj između redaka primjećuje mnogo više nego sam Perica.

U središtu priče je obitelj: otac Franjo, majka Ana i njihov sin Perica. Na prvi pogled to je obična gradska obitelj sa svakodnevnim brigama, ručkovima, sitnim svađama i gostima koji dolaze u kuću. No kako dnevnik odmiče, vidi se da među roditeljima nema pravog sklada. Otac voli popiti, često je bučan i opušteniji nego što bi trebao biti, a majka Ana time nije zadovoljna. U njihov odnos uvlače se napetost, nerazumijevanje i prešućene zamjerke.

U obiteljsku svakodnevicu ulazi i teta Mina, osoba koja često navraća i sudjeluje u kućnim situacijama. Njezina prisutnost dodatno pojačava dojam tipične zagrebačke građanske sredine, u kojoj svi o svemu pomalo znaju, svi se miješaju jedni drugima u živote, a privatnost je zapravo vrlo mala. Perica sve to promatra pomalo zbunjeno, ali i znatiželjno.

Posebno važan lik je gospodin Fulir. On je uglađen, šarmantan, društven i ostavlja dojam gospodina koji zna kako se ponašati. Peričinoj majci Anai njegova se pojava očito sviđa, a i u kući izaziva drukčiju atmosferu. Otac Franjo isprva s njim prijateljski pije, druži se i pjeva, ali postupno postaje jasno da Fulir nije samo običan poznanik. Njegov odnos s Anom prelazi granicu obične pristojnosti i prerasta u intimniju bliskost.

Perica, naravno, ne razumije potpuno ljubavne i bračne napetosti. On samo vidi da se odrasli nekad ponašaju čudno, da su raspoloženja promjenjiva, da netko nekoga brani, netko se ljuti, netko pjeva, a netko šuti više nego inače. Upravo u toj dječjoj naivnosti leži snaga djela: čitatelj jasno shvaća ono što Perica samo naslućuje. Tako obični kućni prizori postaju priča o braku, privlačnosti, razočaranju i malim građanskim slabostima.

Djelo ne obiluje velikim obratima ni dramatičnim događajima. Umjesto toga, sastavljeno je od sitnih prizora iz svakodnevice. Ali upravo ti mali događaji otkrivaju karaktere ljudi. Majer ne prikazuje junake kao velike i važne osobe, nego kao male, obične ljude sa svim njihovim manama, željama i slabostima. U tome je i posebna vrijednost ove novele: ona govori o običnom životu, ali ga prikazuje s toplinom, humorom i blagom ironijom.

Na kraju ostaje dojam da je Peričin dnevnik mnogo više od dječjih bilježaka. On je ogledalo jedne obitelji i jednog zagrebačkog vremena. Kroz jednostavan zapis dječaka otvara se cijeli svijet odraslih, sa svim njihovim slabostima, pretvaranjima, ali i nekom toplom ljudskošću. Zato djelo i danas djeluje svježe, blisko i zanimljivo.

 

Redoslijed događanja

1. Perica vodi dnevnik i zapisuje svakodnevne događaje svoje obitelji.
2. Upoznajemo obitelj Šafranek i njihov svakodnevni život u Zagrebu.
3. Vidimo da odnos između Peričinih roditelja nije skladan.
4. U kućne i obiteljske situacije uključuje se teta Mina.
5. U njihov život sve više ulazi gospodin Fulir.
6. Franjo i Fulir se druže, pjevaju i piju.
7. Ana pokazuje posebnu naklonost prema Fuliru.
8. Postaje jasno da između Ane i Fulira postoji bliskost.
9. Franjo primjećuje da odnos više nije bezazlen.
10. Perica sve promatra, bilježi i nesvjesno razotkriva svijet odraslih.
11. Opis glavnih i sporednih likova

 

Glavni likovi

Perica Šafranek

Glavni pripovjedač i dječak kroz čije oči pratimo cijelu priču. Naivan je, iskren, znatiželjan i neiskvaren. Ne razumije uvijek odnose među odraslima, ali upravo zato njegovi zapisi djeluju uvjerljivo i simpatično. On ne uljepšava stvarnost, nego je bilježi onako kako je vidi.

Ana Šafranek

Peričina majka. U obitelji djeluje ozbiljnije i osjetljivije od Franje. Nije zadovoljna muževim ponašanjem, osobito njegovim pićem i neodgovornošću. Privlači je gospodin Fulir, kojega doživljava kao finijeg i uglađenijeg muškarca. Njezin lik pokazuje nezadovoljstvo, čežnju za boljim i sklonost bijegu iz svakodnevice.

Franjo Šafranek

Peričin otac. Jednostavan je, druželjubiv i sklon piću. U prvi mah djeluje vedro i otvoreno, ali se vidi da nije dovoljno pažljiv muž. Njegova dobroćudnost ide zajedno s naivnošću, pa kasno shvaća što se događa između Ane i Fulira. On je tip malog gradskog čovjeka sa svim svojim slabostima.
Sporedni likovi

Gospodin Fulir

Ugladan, šarmantan i društveno spretan muškarac. Zna ostaviti dojam, zna se ponašati i lako osvaja simpatije. Istodobno, njegov lik nosi i dozu površnosti, zavodljivosti i dvosmislenosti. U priču unosi nemir i razotkriva slabosti obitelji Šafranek.

Teta Mina

Lik koji pripada obiteljskom i društvenom krugu Šafranekovih. Njezina prisutnost pojačava dojam građanske svakodnevice i kućnih odnosa. Iako nije središnji lik, doprinosi atmosferi i prikazu društvenog okruženja.

 

Analiza djela

Ovo djelo djeluje jednostavno, ali je vrlo pametno napisano. Najjača strana novele je pripovijedanje iz dječje perspektive. Perica piše jednostavno, bez velikih analiza, ali čitatelj upravo kroz njegovu naivnost prepoznaje sve ono što odrasli pokušavaju sakriti. Majer prikazuje male ljude, male svakodnevne situacije i običan gradski život, ali u tome nalazi i humor i tugu. Zato novela nije samo obiteljska zgoda, nego i suptilan prikaz bračnih odnosa, građanske sredine i ljudskih slabosti.

 

Tema i ideja djela

Tema djela je svakodnevni život obitelji Šafranek i odnosi među njezinim članovima te ljudima iz njihove blizine.

Ideja djela može se shvatiti ovako: iza običnih svakodnevnih događaja često se kriju ozbiljne emocije, nesporazumi i razočaranja, a dječji pogled ponekad jasnije otkriva istinu nego svijet odraslih. Majer ujedno pokazuje kako mali, obični ljudi i njihove sitne životne priče mogu biti vrlo književno zanimljivi. To se uklapa i u njegov širi književni interes za zagrebačku svakodnevicu i “malog čovjeka”. 

O piscu ukratko 

Vjekoslav Majer bio je hrvatski književnik, rođen 27. travnja 1900. u Zagrebu, a umro je 4. prosinca 1975. Također u Zagrebu. Pohađao je trgovačku akademiju i studirao glazbu, a neko je vrijeme živio i u Beču. Pripadao je naraštaju hrvatskih pisaca nakon Prvoga svjetskog rata. U svojim djelima često je pisao o Zagrebu, gradskoj svakodnevici i malim ljudima, s toplinom, humorom i osjetljivošću za društvenu marginu. Za životno djelo dobio je i nagradu “Vladimir Nazor”.

Među njegovim poznatim djelima ističu se: Lirika, Pjesme zabrinutog Evropejca, Pepić u vremenu i prostoru, Život puža, Dnevnik Očenašeka, Dnevnik malog Perice, Breze kanarinci kiša, Zagrebački feljtoni, Otvaram prozor i Svjetiljka na Griču.

 

Moje mišljenje o djelu

Ovo djelo mi je zanimljivo zato što nije naporno ni “teško”, a ipak dosta govori o ljudima. Najviše mi se sviđa što je sve ispričano iz Peričine perspektive, pa priča djeluje iskreno i simpatično. Nema velikih drama, ali ima puno sitnih trenutaka koji otkrivaju kakvi su likovi zapravo. Posebno je dobar spoj humora i lagane tuge. Baš zato Dnevnik malog Perice ostavlja prirodan i ljudski dojam.

 

Zaključak

Dnevnik malog Perice je kratko, pitko i pametno djelo koje na jednostavan način prikazuje obiteljske odnose i svakodnevni život u Zagrebu. Njegova najveća vrijednost je dječji pripovjedač, kroz kojega se svijet odraslih vidi posebno jasno, duhovito i pomalo gorko. Zato je ova novela i danas čitljiva i vrlo pamtljiva.

 

FAQ

1. Koja je vrsta djela Dnevnik malog Perice?
To je novela, pisana u obliku dječjeg dnevnika.

2. Tko je pripovjedač u djelu?
Pripovjedač je Perica Šafranek, dječak koji zapisuje događaje iz života svoje obitelji.

3. Gdje i kada se odvija radnja?
Radnja se odvija u Zagrebu, od 6. do 12. svibnja 1935.

4. Koji su najvažniji likovi?
Najvažniji su Perica, Ana Šafranek, Franjo Šafranek, gospodin Fulir i teta Mina.

5. Po čemu je djelo posebno?
Posebno je po tome što ozbiljne odnose među odraslima prikazuje kroz naivan, dječji pogled, pa priča istodobno djeluje i duhovito i duboko.

Pogleda i druga slična djela iz 7 razreda - https://www.lektirko.com/p/7-razred.html