Lektirko · školska književna obrada

Pripovijetke – Ivan Goran Kovačić

Sažetci odabranih pripovijedaka, važni likovi i događaji, teme i poruke, epiteti, personifikacija, metafore, usporedbe, zadatci s rješenjima i priprema za usmeno odgovaranje.

Osnovni podaci o djelu

AutorIvan Goran Kovačić

Književni rodEpika

Književna vrstaIzbor pripovijedaka i novela

RazdobljeHrvatska književnost 20. stoljeća

Prva autorova samostalna prozna zbirkaDani gnjeva, 1936.

Najčešći prostorGorski kotar, selo, šuma i siromašne gradske četvrti

Tematski naglasciSiromaštvo, nepravda, ljudsko dostojanstvo, priroda, suosjećanje

Prikladno za8. razred i srednju školu, ovisno o izboru

Uvod u Kovačićeve pripovijetke

Kad čitamo pripovijetke Ivana Gorana Kovačića, ulazimo u svijet malih, često siromašnih ljudi koji se bore s velikim problemima. Pisac ne govori samo o pojedinačnim nesrećama: preko svojih likova postavlja pitanje zašto društvo zaboravlja one koji se ne mogu lako obraniti. U njegovim se tekstovima istodobno osjeća velika ljubav prema prirodi i ogorčenost zbog nepravde.

Goran nije sastavio jednu priču pod naslovom Pripovijetke. Taj naslov označuje izbor tekstova, a njihovi se sastavi razlikuju od izdanja do izdanja. Ovdje su obrađeni tekstovi iz dostupnog izbora Odabrane pripovijetke. Neka tiskana izdanja donose i Novelu s ratnih dopisnica ili dodatna djela. Za školsku zadaću učenik treba pratiti sadržaj svoje knjige.

Kovačićeva proza često se naziva lirskim realizmom. Događaji i socijalni odnosi realistični su, ali se priroda prikazuje slikovito, s mnoštvom usporedbi, metafora i personifikacija. Zbog toga čitatelj ne uočava samo što se dogodilo nego i kako se lik osjeća.

Kratki sadržaj zbirke

Izbor pripovijedaka Ivana Gorana Kovačića prikazuje različite ljude čiji se životi prelamaju kroz siromaštvo, rad, obitelj, bolest, rat i nepravdu. Pastir Jačica Šafran u pripovijetci Mrak na svijetlim stazama čitav život brižno čuva stoku, ali mu se nakon gubitka službe oduzima i jedina krava kojoj je privržen. U Boru na smetištu siromašni dječak Vlado pronalazi odbačene božićne ukrase i nastoji unijeti malo radosti u svoj dom.

Sedam zvonara majke Marije prati Juru Grešnika, osiromašenog oca mnogobrojne djece koji zbog pritiska, teškog rada i osude okoline doživljava tragičnu sudbinu. U Smrti u čizmama sukob oko bogatstva, moći i prava siromašnih kulminira nasiljem u snježnoj šumi. U Mlinarima odnosi među ljudima i velika nesreća mijenjaju život čitave zajednice.

Druge pripovijetke prikazuju napuštenu djevojku, teškoće školovanja, ljubav koja se vraća nakon dugog rastanka, prijateljstvo dvojice ratnih stradalnika te ljude kojima je zbog društvenih pravila uskraćena sreća. Iako njihovi završetci nisu jednaki, sve nas navode da razmislimo koliko nekome mogu značiti pažnja, razumijevanje i pravedan odnos.

Kratki sadržaji i analiza svih pripovijedaka

Svaka je pripovijetka zasebna cjelina. U nastavku su kratki sadržaj i njezina najvažnija tema; ne treba izmišljati zajedničku kronologiju događaja.

Za prozorskim staklom

Kratki sadržaj: Marica, djevojka bez roditelja, odlazi od strica i njegove žene koji je ne prihvaćaju. U gradu pronalazi posao, ali je radno okruženje izlaže iskorištavanju, poniženju i teškom životu. Pavao, njezina nekadašnja ljubav, ponovno se pojavljuje i obećava brak, no napušta je nakon saznanja o bolesti. Na kraju se Marica vraća u okruženje iz kojega je željela izići.

Analiza i poruka: Tema je nezaštićenost mlade žene. Prozorsko staklo upućuje na udaljenost između onoga što izvana izgleda primamljivo i stvarnosti koju ona proživljava.

Konak

Kratki sadržaj: Mato jedne hladne zimske noći traži od Jose da mu otvori kuću i primi volove na konak. Kada Joso nevoljko ustane, pita što bi Mato napravio da je ostao pred zatvorenim vratima. Mato kroz smijeh odgovara da bi nastavio tražiti drugo prenoćište.

Analiza i poruka: Vrlo kratka humoristična pripovijetka temelji se na nesporazumu. Napetost stvara Josin strah, a završni obrat otkriva Matovu bezazlenost.

Bor na smetištu

Kratki sadržaj: Siromašni dječak Vlado pronađe odbačen božićni bor i ukrase koje su bogata djeca odbacila nakon blagdana. S Jožicom pokušava prodati grančice mesaru. Dio zarađenoga posluži dječjim igrama, a Vlado se veseli jer u domu, uz bolesnu baku, ponovno može zamisliti mali božićni prizor.

Analiza i poruka: Sukob bogatstva i siromaštva prikazan je kroz isti predmet: za jedne je bor otpad, a za drugoga izvor topline i radosti.

Zvonce

Kratki sadržaj: U legendarno obojenoj zimskoj priči crkveno zvonce odzvanja kroz snijeg i studen. Izrazito jaka zima ugrožava životinje i ljude. Dijete koje je ostalo bez roditelja luta snježnim putovima i strada pod drvetom, a pripovjedač njegovu sudbinu povezuje s nebeskim mirom.

Analiza i poruka: Zvonce nije vesela bajka sa spašavanjem djeteta, nego tužna, lirski oblikovana legenda o nevinosti i smrti.

Uskrslo proljeće

Kratki sadržaj: Janja i Ivan Krupić vole se, ali se Ivanov bogati otac protivi braku sa siromašnom djevojkom. Ivan ipak oženi Janju i zbog toga bude razbaštinjen. Obitelj živi teško, a Ivan odlazi u svijet u potrazi za zaradom. Janja dugo čeka vijesti i gotovo gubi nadu. Ivan se naposljetku vraća iz Argentine, a njegov se otac pokaje i ponovno prihvati obitelj.

Analiza i poruka: Proljeće i uskrsnuće upućuju na obnovu života, oprost i nadu. Ova priča, za razliku od mnogih drugih, završava pomirenjem.

Mlinari

Kratki sadržaj: Nekoliko mlinarskih obitelji veže zajednički rad uz rijeku i stari mlin, ali među potomcima rastu razmirice i sumnjičenja. U selu se govori i o mogućem namjernom požaru radi osiguranja. Međutim, završna istraga utvrđuje da su požar izazvala djeca igrajući se vatrom na pašnjaku. Vatra zahvaća selo i mlin; četvero ljudi pogiba, a stari se mlin više ne obnavlja.

Analiza i poruka: Motivi vode, mlina i vatre povezuju zajedništvo, sukob i nepovratan nestanak starog načina života. Važno je razlikovati glasine o paljevini od utvrđenog uzroka.

Iza ugla

Kratki sadržaj: Na siromašnoj gradskoj periferiji Milan Bokić svira vergl i svojom glazbom tješi radnike. Susreće ratnog druga Đuru, također obilježena ratnom ozljedom. Njihov susret potrese Milana, koji razbije glazbalo, ali priča završava time da dvojica prijatelja zajedno žive i rade u tvornici sapuna.

Analiza i poruka: Naslov upućuje na mjesto koje društvo jedva primjećuje. Priča pokazuje kako razumijevanje i zajedništvo mogu biti oslonac ljudima na rubu.

Farizej

Kratki sadržaj: Siromašna majka prodaje stvari iz kuće kako bi prehranila sina koji pohađa školu. On je očajan jer ga vršnjaci ponižavaju zbog bijede i osjeća sram. Nakon što povrijedi majku, oboje se rasplaču. U školi ga profesor latinskog, znajući da mladić piše, javno omalovažava zbog školskog neuspjeha i naziva farizejem.

Analiza i poruka: Pripovijetka pokazuje razliku između stvarnog razumijevanja osobe i površnoga suda. Ironičan naslov propituje tko je zapravo licemjeran.

Mrak na svijetlim stazama

Kratki sadržaj: Jačica Šafran, blag i nenasilan seoski pastir, mnogo je godina čuvao stoku. Kad ostari, seljaci mu za službu daju staru kravu Golubu. On se posvećuje uzgoju biljaka i njezi životinje, a neugodan susjed Franina Brdar ismijava ga. Vlasti od Jačice zahtijevaju novac zbog neodslužene vojne obveze. Budući da ga nema, oduzimaju mu Golubu. Jačica ostaje skrhan, a Franina mu na kraju prilazi i pokazuje suosjećanje.

Analiza i poruka: Suprotnost svijetlih staza i mraka otkriva kako čovjek dobrote može stradati zbog hladnog, bešćutnog postupanja moćnijih.

Smrt u čizmama

Kratki sadržaj: Bogati Klar dolazi u kraj uz Kupu i očekuje pokornost stanovnika. Ivan Tuča suprotstavlja se takvu odnosu, a napetost raste zbog neravnopravnosti i sukoba. U završnoj snježnoj potjeri Miha Rabar pokušava ubiti Tuču i njegova druga Tomu Levara. Toma se nakon hica pravi mrtav, Miha izgubi prisebnost, a Tuča ga ubije. Toma potom skida Mihine čizme i ostavlja ih u snijegu.

Analiza i poruka: Naslov dobiva snažan smisao u završnoj slici: čizme ostaju, a ljudski život nestaje. Prizor poziva na razmišljanje o nasilju i osveti.

Probuđeni Djedovi

Kratki sadržaj: Zbog otpora poreznim izvršiteljima selo dolazi pod pritisak žandara i vlasti. U pripovijetci se ističu seljački otpor, kolektivno pamćenje i simbol zastave. Mladi Vlado Ravan penje se na jelu kako bi postavio trobojnicu. Žandari pucaju, dječak pada i gine, a sukob završava nasilnom pobunom okupljenog naroda.

Analiza i poruka: Priča govori o sukobu vlasti i zajednice, o cijeni otpora te o simbolima koji čuvaju zajedničko dostojanstvo.

Pozno cvijeće

Kratki sadržaj: Udovica, usamljena i još uvijek osjetljiva na uspomene, odgovara na oglas muškarca koji traži blisku osobu. Razmjena pisama budi u njoj osjećaje, ali mladoj Thei prepušta susret s dopisnikom. Muškarac se zaljubljuje u Theu, a udovica ostaje sa svojom tugom, spaljuje pisma i odlučuje otputovati.

Analiza i poruka: Naslov sugerira kasno procvalu nadu u ljubav. Tekst je psihološki suptilan: najveća drama zbiva se u osjećajima koje žena skriva.

Sedam zvonara majke Marije

Kratki sadržaj: Jura Grešnik teško prehranjuje mnogobrojnu djecu i pokušava tražiti pomoć od brata. Poslije smrti starog zvonara Roka preuzima crkvenu službu koja mu uz rad na zemlji donosi još obveza, ali ne rješava bijedu. Seljani ga ogovaraju, a obitelj propada pod pritiskom rada i siromaštva. Jura na kraju umire samoubojstvom. Dio zajednice čak odbija da bude pokopan na groblju, dok neki susjedi pomažu njegovoj djeci.

Analiza i poruka: Tragičan završetak razotkriva licemjerje i okrutnost sredine. Naslov upućuje na zvonarsku službu i život uz crkvu, a ne na sedam neovisnih priča.

Proširena analiza ključnih pripovijedaka

Mrak na svijetlim stazama. Jačica ne može zamisliti život bez životinja kojima je posvetio godine rada. Njegova blagost vidi se u načinu na koji postupa s govedima, kukuruzom i kravom Golubom. Za razliku od njega, Franina se služi grubošću i vrijeđanjem. No upravo Franina na kraju razumije veličinu gubitka. Službenici, koji očekuju novac, ne vide da je Jačičina krava mnogo više od imovine. Tragičnost pripovijetke proizlazi iz sudara srca i bezosjećajnog pravila.

Sedam zvonara majke Marije. Jura Grešnik nada se da će ga zvonarska služba izvući iz oskudice. Umjesto toga dočekuju ga nove dužnosti i osude. Djeca i žena trpe, dok okolinu više zaokuplja njegova usklađenost s očekivanjima nego stvarna nevolja obitelji. Nakon njegove smrti vidljiva je bolna suprotnost: ljudi raspravljaju o propisima pokopa dok djeca ostaju bez oca. Tek susjedska solidarnost u posljednjim prizorima pruža drukčiji primjer ponašanja.

Smrt u čizmama. Sukob bogatih i siromašnih raste kroz odnose prema radu, pravu na prirodu i mogućnosti otpora. Šumski krajolik postaje pozornica završne potjere, a snijeg i vjetar pojačavaju napetost. Čizme su završni predmet koji ostaje iza Mihe: autor njime pokazuje hladnu nelogičnost nasilja, kada stvar vrijedi više od života. Pripovijetka ne traži od čitatelja oduševljenje osvetom, nego prepoznavanje njezine cijene.

Mlinari. Obiteljska prepiranja sve više razaraju zajednicu, ali završna katastrofa nije dokaz namjerne zavjere. Požar je izazvan igrom djece. Činjenica da mlin više nije obnovljen daje završetku šire značenje: nestaje središte rada, sjećanja i zajedničkog života. Motivi vatre i vode snažno su suprotstavljeni.

Bor na smetištu. Za Vladu predmet koji je bogatome djetetu postao nepotreban predstavlja čitav svijet mašte. To ne znači da je siromaštvo lijepo ili poželjno; upravo suprotno, priča pokazuje koliko se radosti mora stvarati iz najmanjih ostataka. Vladino razmišljanje o božićnom djetetu otkriva koliko je osjetljiv na patnju, a završni mali obiteljski prizor naglašava vrijednost nježnosti.

Redoslijed događaja – kako pravilno prepričavati

Kako zbirka sadrži zasebne pripovijetke, redoslijed se određuje za svaku priču posebno. Evo triju primjera:

1. Jačica Šafran predano čuva seosku stoku.

2. Zbog starosti napušta službu i dobiva kravu Golubu.

3. U vrtu nalazi mir, ali ga Franina Brdar ismijava.

4. Vlasti traže novac koji Jačica ne može platiti.

5. Oduzimaju mu Golubu; ostaje shrvan.

6. Franina na kraju uviđa njegovu bol.

Bor na smetištu – redoslijed

1. Vlado pronalazi odbačeni božićni bor i ukrase.

2. Sjeća se priča koje mu govori bolesna baka.

3. S Jožicom odlazi uzeti grane koje mogu prodati.

4. Jožica prodaje grančice mesaru.

5. Dječaci raspoređuju zaradu i vraćaju se svojim svjetovima.

6. Vlado kod kuće uživa u skromnoj božićnoj radosti.

Uskrslo proljeće – redoslijed

1. Janja i Ivan se zaljubljuju.

2. Ivanov otac protivi se braku i razbaštinjuje sina.

3. Mladi par živi siromašno, ali složno.

4. Ivan odlazi u inozemstvo raditi; Janja ga dugo čeka.

5. Ivan se vraća iz Argentine.

6. Otac se kaje i obitelj se pomiruje.

Glavni i sporedni likovi – karakterizacija

Jačica Šafran

Nenasilan, blizak životinjama, skroman i osjetljiv. Krava Goluba za njega je blisko biće, a ne samo imovina. U odnosu prema njoj prepoznajemo nježnost i samoću.

Franina Brdar

Snažan i grub drvosječa. Iza njegove tvrdog vanjštine skriva se život obilježen odbacivanjem. Završna gesta prema Jačici pokazuje da nije potpuno bez osjećaja.

Jura Grešnik

Otac siromašne obitelji, iscrpljen i razapet između rada, novih službenih obveza i osuda. Njegovi postupci prema ukućanima mogu biti grubi; složenost njegova lika ne smijemo svesti samo na dobrotu ili samo na krivnju.

Vlado i Jožica

Dječaci iz pripovijetke Bor na smetištu. Vlado je maštovit i brižan, Jožica sklon igri i pustolovini. Njihove reakcije otkrivaju dječji pogled na siromaštvo.

Milan Bokić i Đuro

Ratni stradalnici iz pripovijetke Iza ugla. Obojica nose teret prošlosti, a ponovno prijateljstvo donosi im oslonac i skromniju, ali podnošljiviju svakodnevicu.

Marica

Mlada žena iz Za prozorskim staklom koja traži posao i samostalnost, no postaje žrtvom iskorištavanja. Njezina sudbina govori o nezaštićenosti i društvenim dvostrukim mjerilima.

Janja i Ivan Krupić

Supružnici koji se odriču sigurnosti bogatstva radi zajedničkog života. Ivanovo izbivanje i povratak iskušavaju njihovu ljubav; završno pomirenje unosi optimizam.

Ivan Tuča, Miha Rabar i Toma Levar

Likovi završnog sukoba u Smrti u čizmama. Njihove odluke oblikuju nasilni rasplet i pokazuju kako se strah, interes i otpor mogu pretvoriti u tragediju.

Tema, ideja, pouka i problematika

Teme: težak život siromašnih ljudi, nepravedni društveni odnosi, ranjivost djece, eksploatacija radnika, snaga i nemoć zajednice, privrženost prirodi, obiteljska ljubav, gubitak i nada. Za razliku od pojedinačne pripovijetke, zbirka nema samo jednu temu.

Ideja: dostojanstvo čovjeka ne određuju bogatstvo, društveni položaj ili vanjski uspjeh. Pisac poziva na suosjećanje i odgovornost, ali upozorava i na štetu koju stvaraju ravnodušnost i okrutna pravila.

Pouka: prije nego što nekoga osudimo, važno je razumjeti okolnosti u kojima živi. Nepravdu nije dovoljno samo promatrati; suosjećanje treba pokazati postupcima.

Problematika: Može li postupak biti zakonit, a nepravedan? Je li čovjek uvijek slobodan birati svoju sudbinu? Zašto zajednica ponekad štiti običaj više nego slabijeg pojedinca? Te tvrdnje nisu jedini mogući odgovori, nego pitanja za interpretaciju.

Kompozicija, pripovjedač, vrijeme i mjesto radnje

Kompozicija: neke priče slijede jednostavnu uzročno-posljedičnu fabulu, poput kratkog Konaka; druge grade složen socijalni sukob, kao Sedam zvonara majke Marije. U Mlinarima radnja je podijeljena na više cjelina, dok Pozno cvijeće naglašava unutarnje događaje i sjećanja.

Pripovjedač: pretežno je riječ o pripovijedanju u trećem licu koje čitatelju omogućuje pogled na vanjske događaje i unutarnje osjećaje likova. U mnogim se tekstovima izmjenjuju pripovijedanje, opisi i dijalozi.

Mjesto radnje: često su to Gorski kotar, sela, šume, staje, mlinovi i prostor uz Kupu, ali i gradska periferija, ulica, škola ili radno mjesto. Nije točno sve pripovijetke smjestiti na jednu lokaciju.

Vrijeme radnje: pojedine su priče smještene u svakodnevicu prve polovice 20. stoljeća, ali godišnja doba i vremenski znakovi imaju i umjetničku ulogu: hladna zima pojačava osjećaj nezaštićenosti, proljeće može označavati povratak nade.

Jezik i stil: realistični opisi rada i siromaštva spajaju se s lirskim slikama prirode. Prisutni su dijalozi, lokalni izrazi, usporedbe, kontrasti i ritmično ponavljanje. Pripovjedni glas često suosjeća s poniženima.

Epiteti – primjeri iz pripovijedaka

Epitet je slikovit pridjev koji ističe osobinu i gradi ugođaj. U pripovijetci Konak izraz oštra zimska noć odmah stvara dojam hladnoće i teškoća putovanja. U Mraku na svijetlim stazama pojedini opisi ističu boje, dodir i zvuk seoskog krajolika.

U Zvoncu primjer je bijeli meki sniježak, a u Mraku na svijetlim stazama pojavljuje se izraz tamna, crna noć. Ti epiteti stvaraju različite ugođaje: nježnu zimsku sliku i bolnu slutnju. Epitet nije svaki pridjev: u analizi je najvažnije reći kakav osjećaj opis stvara.

Personifikacija – priroda kao živo biće

Personifikacija nastaje kada se prirodi ili predmetima pripisuju ljudska svojstva ili postupci. U Mraku na svijetlim stazama stoji Poljubilo toplo sunce sočne klice: sunce dobiva ljudski čin ljubljenja, pa vrt postaje prijateljski svijet Jačičine svakodnevice.

U Iza ugla pojavljuje se izraz tračnice pjevale o daljinama. U Uskrslom proljeću stara kuća snuždila, što odražava stanje obitelji. U Smrti u čizmama vjetar i snijeg djeluju gotovo kao sudionici opasne potjere.

Važno je objasniti učinak: personifikacija nije ukras bez svrhe nego način da krajolik prati emocije i sukob u priči.

Usporedbe – provjereni primjeri

Usporedba približava jednu pojavu drugoj, često uz riječi kao ili poput. U Konaku stoji mjesec plovi kao lađa: na nebu se mjesec uspoređuje s plovilom, pa noćni krajolik postaje mirna, gotovo bajkovita slika.

U Boru na smetištu ukras na odbačenom drvcu uspoređen je s leptirićem: sićušan predmet u Vladinim očima dobiva veliku vrijednost. U Mraku na svijetlim stazama kukuruzi su uspoređeni s vitezovima, što običnom vrtu daje snagu i živost.

Kad navodiš usporedbu, napiši što se s čime uspoređuje i koji je rezultat: ljepota, toplina, tuga, opasnost ili humor.

Metafore – slikovito preneseno značenje

Metafora je preneseno značenje bez izravnog usporednog povezivanja. Naslov Mrak na svijetlim stazama možemo interpretirati kao suprotnost ljudskoj dobroti i nepravdi: svijetle staze podsjećaju na Jačičinu blagost, a mrak na zlo koje ga snalazi.

U Iza ugla snažna slika Mjesec je krvario povezuje noćni krajolik s boli i sjećanjem na rat. U Probuđenim Djedovima simbolički prikazi buđenja i zajedničke svijesti daju kolektivnim događajima šire značenje. U Uskrslom proljeću obnova prirode postaje slikoviti znak obnove obitelji.

Ovdje su navedena književna tumačenja, a ne doslovni događaji. Ako nastavnik traži točan metaforički izraz, treba ga izdvojiti iz konkretne pripovijetke i citirati vrlo kratko.

Kontrast, simbolika, hiperbola i ostala stilska sredstva

Kontrast: siromašno dijete i odbačeni ukrasi bogatih u Boru na smetištu; dobrota Jačice i nemilosrdna naplata duga u Mraku na svijetlim stazama; ljepota krajolika i nasilje u Smrti u čizmama.

Simbol: Goluba simbolizira povjerenje i jedinu Jačičinu utjehu; bor svijet male, skromne radosti; proljeće nadu u novi početak; zvono može prizivati zajednicu, obvezu, ali i društveni sud. Simboli dopuštaju više tumačenja.

Hiperbola: u legendi Zvonce tvrdnja Svijet nije zapamtio takove zime pojačava dojam iznimne studeni. Ne treba tvrditi da je svaki snažan opis hiperbola.

Onomatopeja: u Sedam zvonara majke Marije dječji uzvik Bom! bom! oponaša zvonjavu. Takvi izrazi čitatelju približavaju akustiku prizora.

Ponavljanje: ponovljeni uzvici, zazivi i motivi prirode grade ritam i pojačavaju osjećaj napetosti, molitve ili tuge.

Dijalektizmi, arhaizmi i nepoznate riječi: različiti seoski i starinski izrazi stvaraju dojam vremena i prostora, a učenik ih treba objasniti u kontekstu.

Ironija: Farizej dovodi u pitanje profesorski sud o učeniku; u Konaku završni razgovor ironično otkriva da prijetnja uopće nije bila prijetnja.

Motivi i simbolika – što se često ponavlja

Mali i potlačeni ljudi pojavljuju se kao središte autorove pažnje. Siromašni dječak, ostavljeni pastir, teško zaposleni seljaci, djevojka bez zaštite i ratni stradalnici različiti su likovi, ali ih povezuje potreba za dostojanstvom.

Priroda nije samo pozadina. Ljeti može donositi mir, a zimi strah; proljeće može biti znak povratka života, a oluja ili vatra nagovještaj gubitka. Izražajne slike prirode često djeluju snažnije od izravnog objašnjenja osjećaja.

Motivi rada, kruha, stoke, zvona, ceste i doma povezuju privatnu sudbinu s društvenim okolnostima. Zanimljiv je i motiv granice: između doma i ulice, siromašnog i bogatog, prihvaćenog i odbačenog, sigurnosti i nesigurnosti.

Rječnik manje poznatih riječi

konak – prenoćište, mjesto gdje se ostaje preko noći

pastirina – naknada za čuvanje stoke

govedar – čovjek koji čuva goveda

pandur – službena osoba zadužena za red i provedbu naredbi u povijesnom kontekstu

vojnica – davanje ili novčana obveza povezana s vojnom službom u vremenu radnje

solilo – mjesto ili prilika kada se stoci daje sol

vergl – ručno glazbalo s mehanizmom koji se pokreće okretanjem ručice

stelnik – površina s biljem koje se kosi za stelju

pogorelec – osoba kojoj je u požaru izgorio dom ili imovina

farizej – u prenesenom značenju čovjek koji se lažno predstavlja kao moralan ili ispravan

O piscu – Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. u Lukovdolu u Gorskom kotaru. Školovao se u Karlovcu i Zagrebu, bavio se novinarstvom, književnom kritikom, pjesništvom i prozom. Nadimak Goran odabrao je kao znak povezanosti sa zavičajem.

Zbirku novela Dani gnjeva objavio je 1936. godine. U njegovu opusu posebno se ističu poema Jama, pjesma Moj grob i zbirka pjesama na goranskom govoru Ognji i rože, objavljena nakon njegove smrti. Potkraj 1942. priključio se partizanskom pokretu zajedno s Vladimirom Nazorom. Ubijen je u srpnju 1943. u okolici Foče.

Njegovo pripovijedanje posebno se pamti po spoju socijalne osjetljivosti i lirskog prikazivanja prirode. Kovačić nije prikazivao samo što ljudi čine, nego i kako siromaštvo, nepravda i samoća oblikuju njihove živote.

Primjer osobnog mišljenja učenika

Ovaj izbor pripovijedaka ostavio je na mene snažan dojam jer pokazuje da se velika nepravda često događa ljudima koji se teško mogu obraniti. Posebno me pogodila Jačičina ljubav prema kravi Golubi. Drugima je ona možda bila samo životinja, ali njemu je predstavljala sigurnost i prijateljstvo.

Zanimljivo mi je što pisac prirodu opisuje kao da je živa. Zbog toga sam lakše razumio osjećaje likova. Najvažnija poruka koju sam izdvojio jest da čovjeka ne smijemo procjenjivati prema bogatstvu ili položaju, nego prema njegovim postupcima.

Ipak, nisu svi završetci isti. Svidjelo mi se što Uskrslo proljeće donosi nadu, dok me Sedam zvonara majke Marije potaknulo da razmislim koliko može biti opasno kada ljudi osuđuju tuđu nevolju bez razumijevanja.

Školski zadatci s primjerima rješenja

1. Objasni zašto je naziv Pripovijetke zbirni naslov.

Primjer odgovora: Zato što se pod njim objavljuje izbor različitih Kovačićevih priča, a ne jedna jedinstvena fabula.

2. Navedi dvije pripovijetke sa socijalnom tematikom.

Primjer odgovora: Mrak na svijetlim stazama i Bor na smetištu; moguće je navesti i druge uz obrazloženje.

3. Zašto oduzimanje Golube toliko pogađa Jačicu?

Primjer odgovora: Goluba je njegov jedini bliski oslonac nakon gubitka službe; odnos prema njoj mnogo je više od vlasništva.

4. Kako završava Sedam zvonara majke Marije?

Primjer odgovora: Jura umire samoubojstvom, zajednica raspravlja o pokopu, a neki susjedi dolaze pomoći djeci i obitelji.

5. Je li požar u Mlinarima dokaz namjerne paljevine?

Primjer odgovora: Ne. U završnici je utvrđeno da je vatra nastala dječjom igrom, premda su ranije postojale sumnje.

6. Pronađi jednu personifikaciju i objasni učinak.

Primjer odgovora: Primjer iz Mraka na svijetlim stazama: sunce ljubi biljke; priroda djeluje toplo i prijateljski, u skladu s Jačičinim osjećajima.

7. Kako tumačiš naslov Mrak na svijetlim stazama?

Primjer odgovora: Moguća interpretacija: suprotstavlja dobrotu glavnog lika i nepravdu koja ga snalazi.

8. U čemu je uloga kontrasta u Boru na smetištu?

Primjer odgovora: Bogatima je božićni bor nepotreban, a siromašnome dječaku predstavlja vrijednost i radost.

9. Što simbolizira proljeće u Uskrslom proljeću?

Primjer odgovora: Nadu, obnovu obiteljskog života i pomirenje.

10. Opiši razliku između epiteta i personifikacije.

Primjer odgovora: Epitet slikovito opisuje svojstvo, a personifikacija neživome ili prirodi daje ljudske osobine.

11. Zašto Iza ugla ne završava samo beznađem?

Primjer odgovora: Milan nakon sloma ponovno nalazi oslonac u prijateljstvu s Đurom i zajedničkom radu.

12. Odaberi lik i dokaži dvije njegove osobine.

Primjer odgovora: Primjer: Jačica je nježan jer pazi na Golubu; osjetljiv je jer nakon njezina oduzimanja ostaje duboko slomljen.

Česta pitanja o pripovijetkama

Tko je napisao Pripovijetke?

Ivan Goran Kovačić, hrvatski književnik iz prve polovice 20. stoljeća.

Jesu li Pripovijetke jedan roman?

Ne. Riječ je o izboru zasebnih kratkih proznih djela.

Kojoj književnoj vrsti pripadaju?

Pripovijetkama i novelama, ovisno o tekstu i izdanju.

Koja je tema zbirke?

Nema jedne teme, ali česte su siromaštvo, nepravda, priroda, obiteljski odnosi i ljudsko dostojanstvo.

Gdje se odvija radnja?

U različitim prostorima: Gorskom kotaru, selima, prirodi i gradskim četvrtima.

Tko je Jačica Šafran?

Stari pastir iz Mraka na svijetlim stazama koji se posebno veže uz kravu Golubu.

Kako završava Mrak na svijetlim stazama?

Vlasti Jačici oduzimaju Golubu, a Franina Brdar pokazuje razumijevanje za njegovu bol.

Tko je Vlado u Boru na smetištu?

Siromašni dječak koji s velikom pažnjom promatra odbačene božićne ukrase.

Što se dogodi u Mlinarima?

Veliki požar odnosi ljudske živote i mijenja život mjesta; pokazuje se da ga je izazvala dječja igra.

Je li završetak Uskrslog proljeća sretan?

Da. Ivan se vraća, a njegov otac prihvaća obitelj i traži oprost.

Zašto je Sedam zvonara majke Marije tragično djelo?

Zbog pritiska siromaštva, okrutnosti sredine i smrti Jure Grešnika.

Što su epiteti?

Slikoviti pridjevi koji pojačavaju dojam i stvaraju ugođaj.

Što je personifikacija?

Kada priroda ili predmet dobivaju ljudska svojstva ili postupke.

Što je metafora?

Preneseno značenje koje jednu pojavu slikovito prikazuje pomoću druge.

Zašto je Kovačićev stil nazvan lirskim realizmom?

Zato što realističnu društvenu tematiku spaja s pjesnički oblikovanim slikama i emocionalnim opisima.

Kako napisati dobar zaključak?

Izdvoji jednu važnu poruku, objasni je primjerom iz određene pripovijetke i dodaj svoj doživljaj.