Pisci i njihova najpoznatija djela
U nastavku se nalazi kratak pregled važnih hrvatskih i svjetskih pisaca koji se često obrađuju u školskoj lektiri. Tekst donosi osnovne podatke o njihovu životu, književnom radu i najpoznatijim djelima.
Božidar Prosenjak
Božidar Prosenjak rođen je u Koprivnici 1948. godine. Djetinjstvo je proveo u Kuzmincu, a školovao se u rodnom mjestu, zatim u Koprivnici i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.
U početku je radio kao novinar u Velikoj Gorici te se bavio uređivanjem knjiga. Od 1984. godine djeluje kao slobodni umjetnik. Piše prozu, poeziju i drame, a surađivao je i s dječjim časopisima. Njegovi radovi objavljivani su u časopisima, novinama i zajedničkim književnim zbirkama.
Alojz Majetić
Alojz Majetić rođen je u Rijeci 1938. godine. Srednju školu završio je u Delnicama, a studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik humorističnih novina Paradoks i Kerempuh.
Književni rad započeo je poezijom i objavio je nekoliko knjiga pjesama. Ipak, najpoznatiji je kao prozaist i autor romana Čangi, koji govori o životu mladih i koji je izazvao različite reakcije javnosti. Za povijesni roman Omiški gusari dobio je 1981. godine nagradu Grigor Vitez. Pisao je i radijske i televizijske drame te filmske scenarije.
Stjepan Tomaš
Stjepan Tomaš rođen je 1947. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. Gimnaziju je završio u Našicama, a studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živio je i radio u Osijeku.
Objavio je više romana za djecu, među kojima se ističu Moljac i noćni čuvar, Dobar dan, tata i Halo, ovdje komandosi. Pisao je i pripovijetke za odrasle, među kojima su zbirke Sveti bunar, Tko kuca, otvorit će mu se, Smrtna ura i Anđeli na vrhu igle. Među njegovim romanima za odrasle spominju se Građani u prvom koljenu, Taninska četvrt, Život u provinciji i Zlatousti.
Zoran Pongrašić
Zoran Pongrašić rođen je 1961. godine u Zagrebu. Piše pjesme, priče, radiodrame i romane. Osim književnošću, bavio se i glazbom te je bio osnivač rock skupine Kost i koža.
Među njegovim značajnijim djelima nalaze se zbirka priča Razgovori s bratom, romani Mama je kriva za sve i Gumi-gumi, te knjiga Sebastijan Nevidljivi, koju je sam ilustrirao. Dobitnik je nagrade SFERA za znanstvenofantastičnu priču Dijagonala i nagrade Grigor Vitez za roman Mama je kriva za sve.
Jonathan Swift
Jonathan Swift rođen je 1667. godine u Dublinu, glavnom gradu Irske. Potjecao je iz siromašne obitelji, pa se školovao u teškim okolnostima. Pisati je počeo još kao učenik, a ozbiljnijim književnim radom počeo se baviti kada je postao tajnik državnika Williama Templea.
Cijeloga života bio je nezadovoljan svojim položajem u društvu, a umro je 1745. godine. Njegova najpoznatija djela su Priča o bačvi, Suknareva pisma i Gulliverova putovanja. Upravo se Gulliverova putovanja ubrajaju među najvažnija djela svjetske satirične književnosti.
Dubravko Jelačić-Bužimski
Dubravko Jelačić-Bužimski rođen je u Zagrebu 1948. godine. Pisao je pripovijetke, drame, romane i televizijske scenarije. Bavio se i kazališnom djelatnošću te je bio jedan od osnivača glumačke družine Histrion.
Među njegovim značajnijim djelima ističu se Okus mesa, Surove kazališne priče, Sjene, Sportski život letećeg Martina, Balkanska mafija i Martin protiv KGB-a i CIA-e.
Zvonimir Balog
Zvonimir Balog rođen je 30. svibnja 1932. godine u Svetom Petru Čvrstecu blizu Križevaca. U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju, a studirao je i pedagogiju.
Tijekom života radio je različite poslove: bio je administrator, konobar, dekorater, nastavnik, predavač na Pedagoškoj akademiji, urednik časopisa i televizijski urednik. Osim što je bio pisac, bavio se slikarstvom, kiparstvom i ilustracijom.
Napisao je velik broj knjiga za djecu i odrasle. Među njegovim poznatim djelima su Nevidljiva Iva, Okrugla knjiga, Pjesme za prvu ruku, Putujuća ulica, Riba na biciklu i Male priče o velikim slovima.
Grigor Vitez
Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu kraj Okučana, a umro je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu. Bio je hrvatski pjesnik, dječji pisac i prevoditelj.
Prije Drugog svjetskog rata radio je kao učitelj, a poslije rata radio je u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući Mladost. Pisao je poeziju za djecu i odrasle, a prevodio je s ruskog, francuskog i slovenskog jezika.
Njegova poezija odlikuje se jednostavnošću, slikovitošću, vedrinom i duhovitim završecima. Među njegovim poznatim djelima su Sto vukova, Kad bi drveće hodalo, Gdje priče rastu, Pjesme, Naoružane ruže, Povjerenje života i Kao lišće i trava.
Sunčana Škrinjarić
Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu, gdje je i umrla 22. travnja 2004. godine. Bila je hrvatska književnica poznata po maštovitoj prozi, bajkovitim motivima i istančanom osjećaju za dječji svijet.
Njezina dječja proza nije nametljivo poučna, nego se temelji na mašti, slikovitom jeziku i osjećajnosti. Često se u djelima vraćala motivima djetinjstva, premda njezino vlastito djetinjstvo nije uvijek bilo sretno.
Među njezinim poznatim djelima su Kaktus bajke, Pisac i vrijeme, Slikar u šumi, Pisac i princeza, Ulica predaka i Kazališna kavana. Pisala je i igrokaze, a njezine su priče često služile kao podloga za filmove i televizijske serije. Autorica je scenarija za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma.
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu, a umrla je 21. rujna 1938. godine u Zagrebu. Jedna je od najpoznatijih hrvatskih književnica i najvažnijih spisateljica za djecu.
Potjecala je iz ugledne obitelji Mažuranić. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar, a djed joj je bio hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić. Školovala se privatno i stekla vrlo dobru naobrazbu, posebno u poznavanju stranih jezika.
Među njezinim najpoznatijim djelima su Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Pisala je i pjesme, pripovijetke i bajke za djecu, a njezina su djela prevedena na mnoge jezike.
Mato Lovrak
Mato Lovrak rođen je 8. ožujka 1899. godine u Velikom Grđevcu pokraj Bjelovara, a umro je 14. ožujka 1974. godine u Zagrebu. Bio je hrvatski dječji pisac i učitelj.
Završio je učiteljsku školu i radio kao učitelj u više mjesta. Pisao je pripovijetke i romane, a najveću popularnost stekao je djelima koja govore o djetinjstvu, prijateljstvu, školi i zajedničkom radu djece. Njegove priče često imaju pustolovne elemente, humor i poučne poruke.
Najpoznatija djela Mate Lovraka su Družba Pere Kvržice, Vlak u snijegu, Neprijatelj broj 1, Zeleni otok, Anka Brazilijanka, Divlji dječak, Prijatelji, Devetorica hrabrih, Tri dana života i Prozor do vrta.
Ivan Kušan
Ivan Kušan rođen je 30. kolovoza 1933. godine u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1980. do 1994. godine bio je profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti.
Djelovao je i kao prevoditelj s engleskog, francuskog i ruskog jezika. Godine 1956. objavio je dječji roman Uzbuna na Zelenom Vrhu, koji je postao jedno od njegovih najpoznatijih djela i dio školske lektire.
Među njegovim poznatim dječjim romanima su Uzbuna na Zelenom Vrhu, Koko i duhovi, Domaća zadaća, Zagonetni dječak i Lažeš, Melita. Kušan je važan pisac hrvatske dječje književnosti, osobito poznat po romanima o Koku.
Ferenc Molnár
Ferenc Molnár rođen je 12. siječnja 1878. godine u Budimpešti, a umro je 1. travnja 1952. godine u New Yorku. Bio je mađarski književnik, dramatičar i romanopisac.
U književnosti je ostao posebno poznat po romanu Junaci Pavlove ulice, koji prikazuje rivalstvo dviju dječačkih skupina u Budimpešti. Djelo govori o prijateljstvu, hrabrosti, časti, pripadnosti i djetinjstvu, zbog čega je postalo jedno od najpoznatijih djela za mlade.
Milivoj Matošec
Milivoj Matošec rođen je 1929. godine u Zagrebu, gdje je i umro 1982. godine. Bio je novinar, urednik i pisac. Završio je studij prava, a radio je i kao dramaturg Radio-televizije Zagreb.
Napisao je brojne priče, romane, radioigre, scenarije za televizijske emisije, serije i crtane filmove. Neka njegova djela prevedena su na ruski, mađarski, slovenski i albanski jezik. Bio je urednik u više listova i časopisa, među kojima se spominju Vjesnik, Kerempuh, Omladinski borac i Horizont.
Među njegovim poznatim djelima su Admiralov otok, Slučaj Č, Tiki traži Neznanca, Strah u Ulici lipa, Tri kapetana traže blago, Suvišan u svemiru, Dječak sa Sutle i Putovima gospodina Foga.
Miro Gavran
Miro Gavran rođen je 1961. godine u Gornjoj Trnavi. Hrvatski je dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade. Jedan je od najpoznatijih suvremenih hrvatskih pisaca, a njegova su djela prevedena na brojne jezike.
Posebno je poznat kao dramatičar čija se djela izvode u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegove knjige imaju velik broj izdanja, a u Slovačkoj od 2003. godine djeluje kazališni festival Gavranfest, posvećen predstavama nastalima prema njegovim tekstovima.
Sanja Pilić
Sanja Pilić rođena je 16. svibnja 1954. godine u Splitu. Hrvatska je književnica poznata po djelima za djecu i mlade. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu.
U svojim djelima često piše o svakodnevnom životu djece i mladih, obitelji, odrastanju, osjećajima, problemima i humorističnim situacijama. Njezin je stil jednostavan, topao i blizak mlađim čitateljima.
Među njezinim poznatim djelima su Ah, ludnica!, Tjeskoba šutnje, O mamama sve najbolje, Nemam vremena, Mrvice iz dnevnog boravka, E, baš mi nije žao, Zafrkancije, zezancije, smijancije i ludancije, Sasvim sam popubertetio i Faktor uspjeha.
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru. Ondje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1969. diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je 1974. godine.
Od 1970. godine radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Pisao je romane, pripovijetke, eseje, književne rasprave i djela za djecu.
Među njegovim djelima su Lađa od vode, Vilinski vatrogasci, Dobri duh Zagreba, Plava ruža, Stroj za maglu, Umjetni orao, Večernji akt i Slobodni pad.
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu, a umro je 13. prosinca 1881. godine. Bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist.
Smatra se jednim od najvažnijih hrvatskih pisaca 19. stoljeća i jednim od utemeljitelja moderne hrvatske književnosti. Posebno je važan kao autor povijesnih romana, u kojima povezuje zanimljivu radnju, povijesne događaje i prikaz hrvatskoga društva.
Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Prosjak Luka, Prijan Lovro, Branka, Kameni svatovi, Zagrebulje i druga.
William Shakespeare
William Shakespeare rođen je 1564. godine u Stratfordu na Avonu u Engleskoj. Potjecao je iz imućnije obitelji. Njegov otac bio je trgovac i ugledan građanin, a jedno je vrijeme obnašao i dužnost gradonačelnika.
Shakespeare je pisao drame i pjesme, a njegove su drame često izvođene. Stekao je ugled jednog od najvećih engleskih i svjetskih pisaca. Bio je i suvlasnik poznatog kazališta The Globe. Pred kraj života vratio se u rodni Stratford, gdje je umro 1616. godine.
Njegove se drame najčešće dijele na tragedije, komedije, povijesne drame i romantične igre. Među najpoznatijim tragedijama su Hamlet, Romeo i Julija, Otelo, Kralj Lear i Macbeth. Među poznatim komedijama ističu se San Ivanjske noći, Mletački trgovac i Ukroćena goropadnica. Pisao je i sonete.
Richard Bach
Richard Bach rođen je 1936. godine u Oak Parku u Sjedinjenim Američkim Državama. Američki je pilot i pisac. Njegov život obilježile su dvije velike ljubavi: letenje i pisanje.
Iako je letenje bilo njegova velika strast, od mladosti je želio pisati. Napisao je više knjiga, od kojih su mnoge prevedene na hrvatski jezik. Najpoznatiji je po djelu Galeb Jonathan Livingston, koje govori o slobodi, upornosti, drugačijem pogledu na život i težnji prema višem cilju.
Među njegovim poznatim djelima su Galeb Jonathan Livingston, Dar krila, Prividi, Ne postoji mjesto koje se zove predaleko, Most preko vječnosti, Jednom i Bijeg od sigurnosti.