.
No pod silinom dojmova braći se sve pomutilo u mislima. Nisu se mogli sjetiti ni što su vidjeli ni što im je Svarožić poručio. To je iskoristio Bjesomar, zli gospodar šumskih bjesova. Poslao je bjesove da se uvuku u srca braće i potaknu ih na zlo.
Marun i Ljutiša, pod utjecajem svojih bjesova, počeli su lagati djedu i okretati se od njega. Marun je poželio bogatstvo, a Ljutiša moć i snagu nad drugima. Samo je Potjeh, koji je volio istinu, priznao djedu da se ničega ne sjeća. Ipak, osjećao je nemir jer nije mogao dokučiti pravu istinu.
Vođen željom da je pronađe, Potjeh odluči otići u šumu i ne vraćati se dok se ne dosjeti istine. U međuvremenu, njegova braća toliko su ogrezla u zlu da su odlučila ukloniti djeda. Zatvorili su ga u kolibu i zapalili je. No kada su ih bjesovi napustili, shvatili su kakvo su strašno djelo učinili. U posljednji trenutak spasili su djeda iz vatre.
Potjehu se u šumi ponovno ukazao Svarožić i objasnio mu da se istina ne nalazi bijegom, nego ljubavlju i odanošću. Potjeh se odluči vratiti djedu, ali se na putu nesretno posklizne i utopi u zdencu.
Na kraju, braća i djed dolaze do Svarožićeva dvora. Potjeh ne može ući jer se ogriješio o djeda napuštanjem. Djed mu oprašta i povede ga sa sobom, dok se ostala braća vraćaju na krčevinu, očišćena od zla i spremna živjeti poštenije.
Kratak sadržaj:
U staroj bukovoj šumi živio starac Vješt sa svoja tri poodrasla unuka, Marunom, Ljutišom i Potjehom. Premda su stasom već pravi momci, neiskusni su, naivni, strašljivi i stidljivi, neznalice o svijetu, njegovim bićima i pojavama te nesposobni prepoznati dobro od zla i važno od nevažnoga. Jednog jutra prije svanuća idu braća šumom i u strahu od Bjesomara zazivaju Svarožića da izvede sunce.
✍️ O piscu ukratko
Ivana Brlić-Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih književnica i najpoznatija autorica bajki u hrvatskoj književnosti. Rođena je 1874. godine u Ogulinu, u uglednoj obitelji Mažuranić. Bila je unuka bana Ivana Mažuranića.
Godine 1937. bila je predložena za Nobelovu nagradu za književnost. Umrla je 1938. godine u Zagrebu, a njezina djela i danas su nezaobilazna u školskoj lektiri.
Kako je Potjeh tražio istinu – Ivana Brlić-Mažuranić
📖 Osnovni podaci
- Naslov: Kako je Potjeh tražio istinu
- Zbirka: Priče iz davnine
- Autor: Ivana Brlić-Mažuranić
Književna vrsta:
- bajka
Vrijeme radnje:
- vrlo davno doba
Mjesto radnje:
- krčevina u staroj bukovoj gori, šuma, zdenac, Svarožićevi dvori
🎯 Tema
- Potjehova potraga za istinom i borba između dobrote i zlih strasti.
💡 Ideja
- Istina se ne pronalazi bijegom od obitelji i dužnosti, nego ljubavlju, poštovanjem i vjernošću.
📖 Kratki sadržaj
U staroj bukovoj šumi, na jednoj krčevini, živio je starac Vješt sa svoja tri unuka: Marunom, Ljutišom i Potjehom. Iako su već bili gotovo odrasli, braća su bila neiskusna, naivna i neupućena u svijet. Jednoga jutra, prije svitanja, dok su prolazili šumom, u strahu od Bjesomara zazvali su Svarožića da izvede sunce. Svarožić im se ukazao i poveo ih u čudesan let iznad svijeta. Pokazao im je zemlju i nebo, bogatstva i vojske, zvijezde i vjetrove. Na kraju im je dao važan savjet: da ostanu uz djeda i ne odlaze u svijet dok mu ne vrate ljubav.No pod silinom dojmova braći se sve pomutilo u mislima. Nisu se mogli sjetiti ni što su vidjeli ni što im je Svarožić poručio. To je iskoristio Bjesomar, zli gospodar šumskih bjesova. Poslao je bjesove da se uvuku u srca braće i potaknu ih na zlo.
Marun i Ljutiša, pod utjecajem svojih bjesova, počeli su lagati djedu i okretati se od njega. Marun je poželio bogatstvo, a Ljutiša moć i snagu nad drugima. Samo je Potjeh, koji je volio istinu, priznao djedu da se ničega ne sjeća. Ipak, osjećao je nemir jer nije mogao dokučiti pravu istinu.
Vođen željom da je pronađe, Potjeh odluči otići u šumu i ne vraćati se dok se ne dosjeti istine. U međuvremenu, njegova braća toliko su ogrezla u zlu da su odlučila ukloniti djeda. Zatvorili su ga u kolibu i zapalili je. No kada su ih bjesovi napustili, shvatili su kakvo su strašno djelo učinili. U posljednji trenutak spasili su djeda iz vatre.
Potjehu se u šumi ponovno ukazao Svarožić i objasnio mu da se istina ne nalazi bijegom, nego ljubavlju i odanošću. Potjeh se odluči vratiti djedu, ali se na putu nesretno posklizne i utopi u zdencu.
Na kraju, braća i djed dolaze do Svarožićeva dvora. Potjeh ne može ući jer se ogriješio o djeda napuštanjem. Djed mu oprašta i povede ga sa sobom, dok se ostala braća vraćaju na krčevinu, očišćena od zla i spremna živjeti poštenije.
🧭 Redoslijed događanja kako je Potjeh trazio istinu
- Djed Vješt živi sa svojim unucima na krčevini.
- Braća zazivaju Svarožića i on im pokazuje svijet.
- Svarožić im daje savjet da ostanu uz djeda.
- Bjesomar šalje bjesove da zavladaju njihovim srcima.
- Marun i Ljutiša lažu i okreću se protiv djeda.
- Potjeh priznaje da se ne sjeća istine, ali želi je pronaći.
- Potjeh odlazi u šumu tražiti istinu.
- Braća zatvaraju djeda i zapale kolibu.
- Kajanje – braća spašavaju djeda iz požara.
- Potjeh shvaća da se istina nalazi u ljubavi prema djedu.
- Potjeh se nesretno utapa u zdencu.
- Djed mu oprašta i vodi ga u Svarožićeve dvore.
👥 Likovi i opis
👴 Vješt
- Mudri i brižni djed koji održava sveti oganj. Simbol tradicije i obiteljske ljubavi.
🌞 Svarožić
- Božanstvo svjetlosti koje izvodi sunce. Simbol istine i božanske pravde.
👿 Bjesomar
- Zli vladar šumskih bjesova. Predstavlja tamu i zle sile.
😠 Marun
- Pod utjecajem bjesova trči za bogatstvom.
⚔️ Ljutiša
- Želi moć i gospodarenje nad drugima.
🤍 Potjeh
- Najmlađi, istinoljubiv i pošten. Želi dokučiti istinu, ali griješi jer napušta djeda.
👹 Bjesovi
- Simbol ljudskih strasti (pohlepe, oholosti, zavisti) koje odvode čovjeka od istine.
📝 Uvod – Zaplet – Vrhunac – Rasplet
- Uvod: Djed i unuci žive mirno na krčevini.
- Zaplet: Bjesomar šalje bjesove koji zavode braću.
- Vrhunac: Braća pale kolibu s djedom; Potjeh se utapa.
- Rasplet: Braća se kaju, djed oprašta, Potjeh odlazi u Svarožićeve dvore.
✨ Simbolika
- Oganj – obiteljska toplina i tradicija.
- Sunce – istina i svjetlost.
- Zdenac – granica između života i duhovnog svijeta.
- Bjesovi – ljudske slabosti i strasti.
💬 Moj dojam
Ova bajka me se posebno dojmila jer pokazuje koliko je lako izgubiti se u želji za bogatstvom ili moći. Potjehova sudbina je tužna, ali poučna – istina se ne pronalazi odlaskom od voljenih, nego ostankom uz njih. Djelo nas podsjeća da su ljubav i poštovanje važniji od svih svjetskih bogatstava.Kratak sadrzaj na drugi nacin
Kratak sadržaj:
U staroj bukovoj šumi živio starac Vješt sa svoja tri poodrasla unuka, Marunom, Ljutišom i Potjehom. Premda su stasom već pravi momci, neiskusni su, naivni, strašljivi i stidljivi, neznalice o svijetu, njegovim bićima i pojavama te nesposobni prepoznati dobro od zla i važno od nevažnoga. Jednog jutra prije svanuća idu braća šumom i u strahu od Bjesomara zazivaju Svarožića da izvede sunce.
A Svarožić ne samo da im priušti blistavo svanuće, nego ih povede sa sobom u skutu svoga plašta i u letu im pokaže cijeli svijet: i zemlju i nebo, i blaga i bogatstva, i vojske i vojskovođe i pljenove, i zvijezde i mjesec i oblake i vjetar. A kad su se vratili dadne im još savjet: Evo, što vam je raditi: ostanite na krčevini i ne ostavljajte djeda, dok on vas ne ostavi, i ne idite u svijet ni za dobrim ni za lošim poslom dok ne vratite ljubav djedu.
Od tolikih novih dojmova svoj se trojici braće sve smuti u glavama, tako dase poslije nisu mogli sjetiti ni što su sve vidjeli, ni što im je božić Svarožić savjetovao. Sve je to promatrao Bjesomar, vladar šumskih bjesova, koji je mrzio starca Vješta , ponajviše zbog svetog ognja, na koji je djed svakoga dana dodavao cjepanicu da se ne ugasi.
Njemu nije odgovaralo da unuci ostanu živjeti s djedom i pomagati mu. Zato Bjesomar zapovjedi trojici iz cijele male vojske bjesova u rakiti da se svaki prihvati po jednog od braće i da smisle kako će pomoću pobunjenih unuka nauditi staromu Vještu. Kad su se braća vratila kući, djed ih upita što su doživjeli. Ne mogavši se sjetiti, jer ne treba zaboraviti da im se sve bilo smutilo, Marun i Ljutiša počeše što od neprilike, što od srama, što od straha , djedu lagati, onako kako su im došaptavali oni bjesovi koji im se useliše u njedra.
Jedino najmlađi Potjeh, koji je ljubio istinu nije htio poslušati šaptave bijesove riječi pa lagati djedu, otrese bijesa nogom i prizna djedu da se ničega ne sjeća: Ne znam, djede, ni što sam vidio, ni što sam čuo. Bjesomar ispraši brezovačom onoga trećeg bijesa zato što nije uspio zaskočiti Potjeha i pošalje ga nazad da učini sve kako se Potjeh ne bi dosjetio istine.Pod utjecajima svojih bjesova, Marun trči za bogatstvom, a Ijutiša za snagom, oružjem, gospodarenjem nad drugima.
Zanemaruju djeda, sve manje borave u kući. Samo Potjeh ustrajava u zajedničkom životu, ali ga muči što se ne može prisjetiti istine. Napokon više ne izdrži pa reče: Zbogom, djede, odoh ja u goru i n vraćam se, dok se ne dosjetim istini, pa makar trajalo deset godina. Za to vrijeme Marun i Ljutiša toliko potpadnu pod utjecaj svojih bjesova da im djed postane smetnjom. Odluče ga se riješiti. Zatvore ga u kolibu, klinom čvrsto zatvore vrata, tako da se iznutra ne mogu otvoriti, zapale kolibu pa uteknu daleko u goru da ne čuju djedovo zapomaganje.
Potjehu u gori dolazi Svarožić i ponavlja mu savjet s početka priče: kako doći do istine ljubavlju, a ne napuštanjem voljena djeda i jalovim traženjem mudrosti. Postiđen, Potjeh odluči vratiti se djedu. Da bi se umio, nagne se nad zdenac, noga mu se posklizne, on se prevrne u zdenac i utopi se. Njegov bijes slavi, jer mu je posao završen. Netom su bjesovi napustili Maruna i Ljutišu, braća se osvijeste, progledaju ispoznaju kakva su zla učinili. Postanu opet dobri, kakvi su po prirodi svojoj i bili prije no što su ih obuzeli bjesovi.
Pojure prema kolibi te u posljednji trenizvuku djeda, tik prije negoli ga je zahvatio plamen. Povedu ga prema zdencu ukojem se Potjeh bio utopio. Putem zalutaju, djedova snaga kopni, no odjedanputim se ukazu Svarožićevi dvori. Na prilaznim stubama ugledaju Potjeha kako neutješno plače, jer ga Svarožić ne pušta u svoj dvor zbog toga što se ogriješio o djeda.Djed otpusti Maruna i Ljutišu te ih pošalje natrag na krčevinu. Posve iscrpljen, smežuran i posinjio, obgrli on Potjeha pa ga povede po oblaku do dvora.
✍️ O piscu ukratko
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih književnica i najpoznatija autorica bajki u hrvatskoj književnosti. Rođena je 1874. godine u Ogulinu, u uglednoj obitelji Mažuranić. Bila je unuka bana Ivana Mažuranića.Godine 1937. bila je predložena za Nobelovu nagradu za književnost. Umrla je 1938. godine u Zagrebu, a njezina djela i danas su nezaobilazna u školskoj lektiri.
E
OdgovoriIzbriši