Na Drini Ćuprija Ivo Andrić lektira strucna analiza

azurirano 2026

Na Drini cuprija 

• pisac Ivo Andric

Mjesto radnje

• Višegrad i most na rijeci Drini.

Vrijeme radnje

• Od 16. stoljeća (1516.) do početka Prvog svjetskog rata (1914.).

Tema

• Istorija jednog mosta i života ljudi oko njega kroz više stoljeća.

Ideja

• Most simbolizira trajnost i povezanost ljudi, dok su ljudski životi prolazni i obilježeni patnjom, sukobima i promjenama vlasti.

Na Drini cuprija - Redoslijed događanja

1. U Višegradu nema mosta – prelazi se skelom.
2. Mehmed-paša Sokolović naređuje gradnju mosta (1516–1571).
3. Otpor seljaka i pogubljenje Radisava na kolcu.
4. Legenda o uzidavanju blizanaca.
5. Most postaje središte života kasabe.
6. Buna u Srbiji i stradanje Mileta i starca Jelisija.
7. Tragična sudbina Fatime i njeno samoubistvo skokom s mosta.
8. Dolazak Austro-Ugarske i promjene u kasabi.
9. Ćorkanov podvig na ogradi mosta.
10. Početak Prvog svjetskog rata.
11. Povlačenje Austrijanaca i rušenje dijela mosta.
12. Smrt Alihodže.

Kratak sadržaj - Na Drini cuprija 

Roman „Na Drini ćuprija“ prikazuje historiju Višegrada i mosta na rijeci Drini kroz nekoliko stoljeća. U početku na Drini nije bilo mosta, već se rijeka prelazila skelom. Jedan dječak iz tog kraja, koji je odveden u Tursku i postao veliki vezir Mehmed-paša Sokolović, odlučuje izgraditi most u svom rodnom kraju kao trajni spomen i zavjet.

Gradnja mosta trajala je godinama i bila je veoma teška. Stanovništvo je bilo primorano raditi na izgradnji, a mnogi su patili. Seljak Radisav organizovao je pobunu i pokušavao spriječiti gradnju rušeći ono što je danju sagrađeno. Kada su ga Turci uhvatili, surovo su ga kaznili nabijanjem na kolac nasred mosta, kako bi zastrašili ostale. Među narodom su se širile legende da most traži ljudsku žrtvu, pa se govorilo o uzidavanju blizanaca u temelje. Iako su to bile samo priče, pokazivale su strah i patnju ljudi.

Most je konačno završen 1571. godine i postao je središte života kasabe. Na njegovoj kapiji ljudi su se okupljali, razgovarali, trgovali i provodili vrijeme. Most je povezivao obale, ali i ljude različitih vjera i naroda.

Početkom 19. stoljeća izbila je buna u Srbiji. Most je tada dobio vojni značaj i na njemu su postavljene straže. Neki ljudi su stradali kao opomena drugima, poput mladog Mileta i starca Jelisija. Most je bio svjedok njihove patnje.

Sredinom 19. stoljeća dogodila se tragična priča o Fatimi, lijepoj djevojci iz ugledne porodice. Otac ju je, zbog dugova, obećao bogatom mladiću s druge strane rijeke. Iako se nije protivila ocu, Fatima nije mogla prihvatiti sudbinu. Kada je svadbena povorka prelazila most, skočila je s kapije u Drinu i tako okončala svoj život. Ova tragedija duboko je potresla kasabu.

Krajem 19. stoljeća Bosnu je okupirala Austro-Ugarska. Stanovnici su s tugom prihvatili promjenu vlasti. Neki su pozivali na otpor, poput Karamanlije, dok su drugi, poput Alihodže, smatrali da je otpor uzaludan. Novi vladari donijeli su promjene – uvedena je željeznica, škola, rasvjeta i vodovod. Život se modernizirao, ali je most ostao simbol prošlosti.

U kasabi su se dešavale i neobične scene, poput one kada je Ćorkan, seoska luda, hodao po zaleđenoj ogradi mosta kako bi dobio opkladu. Taj događaj pokazuje duh naroda i njihovu potrebu za zabavom uprkos teškim vremenima.

Početkom 20. stoljeća izbio je Prvi svjetski rat. Most je ponovo postao strateški važan. Austrijanci su prilikom povlačenja minirali dio mosta. Jedan stub je srušen i most je ostao prekinut. Taj prizor duboko je potresao Alihodžu, koji je bio vezan za most cijeli život. Ubrzo nakon toga umire, simbolično zajedno s dijelom starog svijeta koji je nestajao.

Roman završava slikom oštećenog mosta, koji i dalje stoji kao svjedok vremena. Most simbolizira trajnost i povezanost ljudi, dok su ljudski životi prolazni i puni patnje.

Glavni lik

Most na Drini

• Iako nije osoba, most je glavni lik romana. On spaja obale, ljude, kulture i epohe. Svjedok je patnje, ljubavi, smrti, ratova i promjena vlasti.

Važniji likovi

• Mehmed-paša Sokolović – naredio izgradnju mosta.
• Radisav – seljak koji se suprotstavio gradnji mosta.
• Fatima – djevojka koja se ubila skočivši s mosta.
• Alihodža – trgovac vezan za most, umire nakon njegovog rušenja.
• Karamanlija – zagovarao otpor Austro-Ugarskoj.
• Ćorkan – seoska budala koja pokazuje hrabrost hodajući po ogradi mosta.

Kompozicija djela

Roman je građen hronološki i obuhvata više epoha. Sastoji se od niza povezanih priča koje su objedinjene mostom kao centralnim simbolom.
Kratka analiza djela

Djelo prikazuje smjenjivanje turske i austrougarske vlasti, bune, ratove i sudbine običnih ljudi. Most je središte društvenog života – tu se ljudi okupljaju, razgovaraju, trguju, ali i stradaju. Sudbine likova su često tragične, što pokazuje težak život na Balkanu kroz historiju.

Moje mišljenje o djelu

Ovo djelo je zanimljivo jer prikazuje historiju kroz priče običnih ljudi. Most kao simbol povezuje prošlost i sadašnjost. Iako je roman ozbiljan i ponekad tužan, pokazuje koliko su ljudski životi prolazni, dok neka djela, poput mosta, ostaju da svjedoče o vremenu. Smatram da je poruka romana snažna jer govori o stradanju, promjenama i trajnosti.

Biografija pisca – Ivo Andrić

Ivo Andrić rođen je 9. oktobra 1892. godine u Travniku. Djetinjstvo je proveo u Višegradu, gradu koji je kasnije postao važna inspiracija za njegovo najpoznatije djelo „Na Drini ćuprija“. Školovao se u Sarajevu, Zagrebu, Beču i Krakovu. Bio je diplomata Kraljevine Jugoslavije i služio je u više evropskih gradova.

Tokom Drugog svjetskog rata povukao se iz javnog života i posvetio pisanju. Godine 1961. dobio je Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno književno djelo, a posebno za romane o Bosni među kojima je i „Na Drini ćuprija“. Umro je 13. marta 1975. godine u Beogradu.
Andrić je jedan od najznačajnijih pisaca južnoslavenske književnosti.

Najpoznatija djela Ive Andrića

• „Na Drini ćuprija“
• „Travnička hronika“
• „Prokleta avlija“
• „Gospođica“
• „Ex Ponto“
• „Nemiri“