Lektira · Drama · Shakespeare
Hamlet – William Shakespeare
Cjelovito prepričana tragedija u pet činova: Hamletova potraga za istinom, sudbonosni izbori, likovi, simbolika, citati i pitanja za provjeru znanja.
![]() |
| Hamlet - William Shakespeare: tragedija o savjesti, izdaji i potrazi za istinom. |
Osnovni podaci o djelu
Autor i vrijeme nastanka
William Shakespeare. Tragedija je nastala oko 1600. – 1601. godine; prvo tiskano izdanje objavljeno je 1603.
Književni rod i vrsta
Drama; renesansna elizabetanska tragedija osvete s filozofskim i psihološkim obilježjima.
Mjesto radnje
Prije svega kraljevski dvorac Elsinore u Danskoj; pojedini događaji povezani su s putovanjem prema Engleskoj.
Vrijeme radnje
U samome djelu nije precizno datirana povijesna godina radnje. Prizor je smješten u dansku kraljevsku prošlost.
Glavni sukob
Hamlet mora odlučiti kako postupiti nakon optužbe da je njegov stric ubio kralja, a pritom sumnja, razmišlja o smrti i preispituje moralnu cijenu osvete.
Oblik drame
Pet činova; napetost raste kroz razgovore, monologe, glumu ludila, predstavu unutar predstave i tragičan završni dvoboj.
Za lakše razlikovanje književnog roda, vrste i teme posluži se i vodičem Što je tema književnog djela?.
Kratki sadržaj – Hamlet
Cijela radnja prepričana prirodno, od prvog pojavljivanja duha do smrti princa i Fortinbrasova dolaska.
Na danskom dvoru u Elsinoreu vlada neobična napetost. Nedavno je umro kralj Hamlet, a njegovo je mjesto na prijestolju zauzeo brat Klaudije. Nije prošlo mnogo vremena prije nego što se Klaudije oženio kraljicom Gertrudom, udovicom pokojnog kralja. Dok dvor slavi novu vlast i brak, mladi princ Hamlet ne može se pomiriti s gubitkom oca. Još ga više boli majčina brza udaja. Osjeća da je ono što je nekoć smatrao sigurnom obitelji odjednom postalo strano i neiskreno.
Na noćnoj straži pred dvorcem pojavljuje se zastrašujući lik nalik pokojnom kralju. Stražari i Hamletov prijatelj Horacije uznemireni su prizorom. Horacije o svemu obavijesti princa, koji odluči doći na zidine i sam se uvjeriti u istinitost priče. Duh se ponovno ukazuje i poziva Hamleta da pođe s njim nasamo. Premda ga prijatelji pokušavaju zadržati, Hamlet odlazi jer želi saznati zašto se njegov otac ne može smiriti ni nakon smrti.
Duh mu iznosi strašnu optužbu: nije umro prirodnom smrću, nego ga je Klaudije ubio dok je spavao u vrtu, ulivši mu otrov u uho. Ubojstvo je prikazano kao nesretan događaj, pa je brat mogao preuzeti krunu i oženiti se Gertrudom. Duh zahtijeva osvetu, ali Hamleta upozorava da ne povrijedi majku. Princ je potresen. Iako vjeruje da je dobio važnu istinu, svjestan je da se oslanja na riječi nadnaravne pojave, a pogreška bi mogla značiti ubojstvo nevinog čovjeka.
Hamlet od prijatelja traži šutnju i odlučuje se ponašati neobično, kao da je izgubio razum. Na dvoru njegovo ponašanje sve više izaziva sumnju. Kraljev savjetnik Polonije smatra da je princovo ludilo posljedica nesretne ljubavi prema njegovoj kćeri Ofeliji. Ona je prema Hamletu osjećala privrženost, ali otac i brat Laert upozoravali su je da bude oprezna zbog prinčeva položaja. Hamlet joj sada govori hladno, ponekad i okrutno, pa Ofelija ne razumije što se događa s mladićem kojega je poznavala.
Klaudije nije miran. Poziva Hamletove nekadašnje prijatelje Rosencrantza i Guildensterna da otkriju pravi razlog njegova ponašanja. Hamlet, međutim, brzo primjećuje da su došli služiti kraljevim interesima. Sve se manje oslanja na ljude oko sebe, a najviše vjeruje Horaciju. Istodobno se muči pitanjem treba li vjerovati duhu i što znači osvetiti oca ako pritom mora i sam postati ubojica. Njegovi monolozi otkrivaju strah od smrti, gađenje prema nepravdi i nezadovoljstvo vlastitom neodlučnošću.
Na dvor dolaze putujući glumci i Hamlet dobiva priliku provjeriti Klaudijevu savjest. Zamoli ih da odigraju prizor u kojem jedan čovjek potajno ubija vladara dok spava, a potom zauzima njegovo mjesto uz kraljicu. Hamlet toj predstavi pridaje posebno značenje jer odgovara duhovu opisanu ubojstvu. S Horacijem se dogovara da zajedno promatraju kraljevo lice i reakcije. Ako je Klaudije doista kriv, prizor bi ga mogao uznemiriti.
Dok glumci izvode predstavu, Klaudije ne može ostati miran. Iznenada ustaje i prekida izvedbu. Hamlet to doživljava kao snažnu potvrdu očeve optužbe. U njemu se bude i trijumf i bijes: napokon je vidio nešto što mu se čini dokazom. Ipak, ubojstvo kralja i dalje nije jednostavna odluka. Njegov problem nije samo nedostatak hrabrosti nego i nepovjerenje prema sebi, svijetu i smislu osvete.
Ubrzo Hamlet nailazi na Klaudija koji pokušava moliti. Kralj je sam i priznaje sebi krivnju za bratovo ubojstvo, ali se ne uspijeva iskreno pokajati jer ne želi odreći se krune ni kraljice. Hamlet ga može ubiti, no odgađa udarac. Pomisli da bi ubojstvo čovjeka tijekom molitve moglo njegovoj duši donijeti spas, dok je njegov otac ubijen nespreman. Hamlet ponovno dopušta da mu razmišljanje nadvlada trenutnu odluku, ne znajući da Klaudije zapravo nije uspio pronaći mir u molitvi.
Gertruda potom poziva sina na razgovor. U njezinoj sobi, iza zastora, skriva se Polonije kako bi prisluškivao. Hamlet majci oštro zamjera brak s Klaudijem i pokušava je suočiti s očevom smrću i vlastitom sramotom. Kad se iza zastora začuje povik, Hamlet pomisli da ondje stoji kralj. Izvuče mač i probode skrivenog čovjeka. Umjesto Klaudija ubio je Polonija. Taj nagli čin pokazuje koliko je opasna njegova borba protiv zla: dok pokušava kazniti ubojicu, sam odnosi tuđi život.
Tijekom razgovora ponovno se pojavljuje duh pokojnog kralja. Hamlet ga vidi, ali Gertruda ne, pa joj sin izgleda još nestabilnije. Duh ga podsjeća na zadaću koju je preuzeo. Hamlet nastoji majku odvratiti od Klaudija, ali je već kasno da se događaji vrate na početak. Vijest o Polonijevoj smrti brzo dolazi do kralja. Klaudije shvaća da se Hamlet više ne smije slobodno kretati dvorom i odlučuje ga poslati u Englesku.
Hamlet putuje s Rosencrantzom i Guildensternom, koji nose zapečaćenu kraljevu poruku. U njoj se zapravo traži Hamletovo pogubljenje. Princ na brodu otkriva sadržaj naloga i potajno ga zamjenjuje drugim pismom koje na smrt osuđuje njegove pratitelje. Na putovanju dolazi do susreta s gusarima; Hamlet se nađe na njihovu brodu, ali se uspije vratiti u Dansku. Dok se približava domu, sve je jasnije da će obračun s Klaudijem biti neizbježan.
U Elsinoreu se, za Hamletove odsutnosti, tragedija produbljuje. Ofelija je izgubila oca, a princovo ponašanje i odlazak ostavili su je bez oslonca. Njezine riječi i pjesme postaju nepovezane, pune tuge i uspomena. Nedugo zatim Gertruda priopćava da se Ofelija utopila u potoku, nakon što je pala u vodu pokraj vrbe. Tekst ne daje sasvim jednoznačan odgovor na pitanje je li riječ o nesreći ili namjernom činu, a oko njezina se pokopa također javlja sumnja.
Laert, Polonijev sin, vraća se u Dansku ogorčen smrću oca i sestre. I njega, poput Hamleta, vodi želja za osvetom. Klaudije iskorištava njegovu bol i usmjerava je protiv princa. Dogovaraju dvoboj u mačevanju. Laert će se poslužiti mačem čiji je vrh premazan otrovom, a kralj će za svaki slučaj pripremiti i otrovano vino. Dvoboj će pred svima izgledati kao sportsko nadmetanje, a zapravo je zamka.
Prije dvoboja Hamlet s Horacijem prolazi pokraj groblja. Ondje razgovara s grobarom i uzima u ruku lubanju Yoricka, pokojne dvorske lude koju je poznavao kao dijete. Sjeća se njegova smijeha i živosti, a sada pred sobom vidi samo kosti. Prizor ga podsjeća da ni kraljevi, ni šaljivci, ni najmoćniji ljudi ne mogu izbjeći smrt. Dok još razmišlja o prolaznosti, približava se pogrebna povorka. Hamlet otkriva da pokapaju Ofeliju. U boli se sukobljava s Laertom kraj njezina groba.
Kad dođe vrijeme dogovorenog dvoboja, Hamlet premda osjeća nelagodu prihvaća izazov. Pred kraljem, kraljicom i dvorjanima počinje borba s Laertom. Hamlet u prvim izmjenama odnosi prednost. Klaudije nudi vino, no princ ga ne pije. Gertruda, želeći nazdraviti sinu, uzima kalež koji je kralj namijenio Hamletu. Klaudije je pokušava zaustaviti, ali prekasno: kraljica ispija otrov.
U nastavku borbe Laert ranjava Hamleta otrovanim mačem. Tijekom naguravanja mačevi se zamjenjuju pa Hamlet istim oružjem rani Laerta. Kad kraljica padne i postane jasno da umire od otrova, Laert priznaje da su on i Klaudije unaprijed pripremili Hamletovu smrt. Shvaćajući da i njemu otrov već djeluje, Hamlet napokon nasrće na Klaudija, ranjava ga i prisiljava da popije otrovano vino. Klaudije umire, a Laert i Hamlet, obojica smrtno ranjeni, također se približavaju kraju.
Horacije, ne mogavši podnijeti prijateljevu smrt, želi popiti preostali otrov. Hamlet ga zaustavlja i moli ga da ostane živ kako bi ispričao što se doista dogodilo. Princ umire nakon što je izrazio potporu norveškom princu Fortinbrasu kao budućem vladaru. U Elsinore ulazi Fortinbras sa svojom vojskom i zatječe dvor prepun mrtvih. Horacije preuzima zadatak da objasni strašni rasplet, a Fortinbras nalaže da Hamlet bude ispraćen uz vojne počasti.
Iako je Hamlet naposljetku osvetio oca, tragedija ne završava pobjedničkim slavljem. Gotovo svi koji su bili upleteni u sukob izgubili su život, a kruna prelazi drugome. Shakespeare pokazuje kako se laž, žudnja za vlašću i osveta šire poput otrova kroz cijelu obitelj i državu. Hamlet ostaje složen lik: pametan i osjetljiv, sposoban za duboka razmišljanja, ali također odgovoran za pogreške i postupke koji ranjavaju druge.
Želiš li uvježbati prepričavanje bez preskakanja važnih događaja? Pogledaj i što je radnja književnog djela.
Hamlet – sadržaj po činovima
Prvi čin – smrt kralja i pojava duha
Hamlet tuguje zbog oca; Klaudije je preuzeo prijestolje i oženio Gertrudu. Duh tvrdi da je pokojni kralj ubijen i od Hamleta traži osvetu.
Drugi čin – dvor istražuje Hamletovo ponašanje
Polonije vjeruje da je Hamlet nesretan zbog Ofelije. Klaudije šalje Rosencrantza i Guildensterna da otkriju što muči princa. Dolazak glumaca nudi Hamletu način da iskuša kralja.
Treći čin – predstava i smrt Polonija
Klaudije prekida predstavu koja oponaša njegovo ubojstvo brata. Hamlet ga kasnije ne ubija na molitvi, ali u majčinoj sobi greškom usmrćuje Polonija.
Četvrti čin – progonstvo i slom Ofelije
Hamlet odlazi prema Engleskoj s tajnim nalogom za pogubljenje. Ofelija gubi razum i utapa se; Laert se vraća osvetiti oca. Klaudije i Laert dogovaraju smrtonosni dvoboj.
Peti čin – groblje i konačni obračun
Hamlet razmišlja o smrti nad Yorickovom lubanjom, susreće Ofelijinu pogrebnu povorku i izlazi na dvoboj. Otrovanje odnosi živote Gertrude, Laerta, Klaudija i Hamleta; dolazi Fortinbras.
Ovakva podjela olakšava učenje kompozicije književnog djela i pripremu za usmeno odgovaranje.
Redoslijed događaja
- Dvor oplakuje starog kralja; Klaudije postaje novi vladar i Gertrudin muž.
- Horacije i stražari vide duha pokojnog kralja.
- Duh Hamleta optužuje Klaudija za ubojstvo.
- Hamlet odlučuje glumiti ludilo kako bi istražio istinu.
- Polonije i Klaudije pokušavaju doznati razlog Hamletova ponašanja.
- Hamlet glumcima naručuje predstavu koja oponaša ubojstvo kralja.
- Klaudije tijekom predstave uznemireno napušta dvoranu.
- Hamlet odustaje od napada na Klaudija za vrijeme molitve.
- Hamlet u Gertrudinoj sobi ubija Polonija skrivenog iza zastora.
- Klaudije šalje Hamleta u Englesku s tajnom naredbom za pogubljenje.
- Hamlet otkriva nalog, prepravlja ga i nakon susreta s gusarima vraća se.
- Ofelija se nakon očeve smrti slama i utapa.
- Laert se vraća, a Klaudije ga nagovara na osvetu.
- Hamlet na groblju razmišlja nad lubanjom Yoricka i zatječe Ofelijin pokop.
- Laert i Hamlet započinju dvoboj uz otrovani mač i kalež.
- Gertruda ispija otrovano vino, a Laert ranjava Hamleta.
- Mačevi se zamjenjuju i Laert je također otrovan; Hamlet ubija Klaudija.
- Hamlet umire, Horacije ostaje svjedok, a Fortinbras preuzima vlast.
Likovi i karakterizacija
Hamlet – danski princ
Vrlo inteligentan, osjećajan, duhovit i sumnjičav. Zbog gubitka oca i majčina braka postaje ogorčen, a zatim se bori s pitanjem osvete. Zna zastati i preispitati posljedice, ali katkada djeluje naglo, kao kada ubija Polonija. Njegova složenost glavna je vrijednost tragedije.
Klaudije – kralj i ubojica
Sposoban političar, ali prijestolje stječe bratoubojstvom. Vješto skriva krivnju, organizira nadzor nad Hamletom i njegovo ubojstvo. U pokušaju molitve otkriva da ga savjest progoni, premda ne želi izgubiti ono što je zločinom stekao.
Gertruda – Hamletova majka
Kraljica rastrgana između sina i novoga muža. Njezina brza udaja izaziva Hamletovu bol. Nema pouzdanog dokaza da je znala za Klaudijevo ubojstvo. Na kraju nesvjesno ispija otrovano vino namijenjeno Hamletu.
Ofelija – Polonijeva kći
Mlada žena koja trpi pritisak oca, brata i dvora. Njezini osjećaji prema Hamletu sudaraju se s poslušnošću obitelji. Nakon očeve smrti njezin se život raspada, a utapanje ostaje potresan znak nedostatka sigurnosti i ljubavi.
Horacije – Hamletov prijatelj
Smiren, razborit i iskren. Ne pristupa princu iz interesa, nego iz prijateljstva. U završnici ostaje živ kako bi ispričao istinu o događajima i sačuvao uspomenu na Hamleta.
Polonije – kraljev savjetnik
Rječit, nametljiv i sklon prisluškivanju. Želi kontrolirati kćerin život, a Hamletovo ponašanje objašnjava isključivo ljubavnim problemima. Zbog skrivanja iza zastora slučajno pogiba.
Laert – Ofelijin brat
Oštar i odlučan, snažno privržen obitelji. Nakon očeve smrti žuri u osvetu, što Klaudije iskorištava. Njegova sudbina usporedna je s Hamletovom, ali pokazuje drugi, nagliji odgovor na nepravdu.
Duh Hamletova oca
Pokreće zaplet tvrdeći da je Klaudije ubojica. Za Hamleta je istodobno očev glas i izvor nemira: njegova pojava otvara pitanje koliko možemo vjerovati onome što vidimo i čujemo.
Rosencrantz i Guildenstern
Hamletovi nekadašnji prijatelji koji pristaju raditi za Klaudija. Njihov je odnos s princem primjer izdaje osobnog povjerenja zbog služenja vlasti.
Fortinbras – norveški princ
Djelatan i vojnički odlučan. Pojavljuje se kao Hamletov svojevrsni kontrast. Na kraju nasljeđuje vlast nad Danskom i odaje princu počast.
Yorick – pokojna dvorska luda
Pojavljuje se samo kroz lubanju i Hamletovu uspomenu. Nije sudionik sadašnje radnje, nego važan simbol smrti i prolaznosti svih ljudi.
Za školski odgovor osobine valja povezati s konkretnim postupcima lika; više o tome donosi vodič za karakterizaciju lika.
Tema, ideja i pouka
Tema
Hamletova potraga za istinom o očevoj smrti i moralna kriza koju izaziva obveza osvete; raspad obitelji i vlasti pod teretom izdaje.
Ideja
Istinu je teško otkriti u svijetu koji se oslanja na laž i prikrivanje. Čovjek može biti rastrgan između osjećaja dužnosti, savjesti i straha od posljedica.
Pouka
Osveta ne vraća izgubljeni život i lako pokreće nove zločine. U sumnjivim okolnostima važno je pažljivo prosuđivati, jer i impulzivan i predugo odgađan čin može imati teške posljedice.
Glavni problemi
Izdaja, pohlepa za vlašću, nepovjerenje, odnos roditelja i djece, nasilje nad slabijima, prisluškivanje, sloboda odluke, smisao života i suočavanje sa smrću.
Pogledaj i kako se razlikuju tema, ideja i pouka književnog djela.
Kompozicija i pripovjedne posebnosti
Uvod
Smrt staroga kralja, Klaudijevo stupanje na prijestolje, Gertrudina udaja, Hamletova tuga i pojava duha.
Zaplet
Duh zahtijeva osvetu; Hamlet sumnja u Klaudija i glumi ludilo ne bi li doznao što se dogodilo.
Razvoj radnje
Pokušaji nadzora nad Hamletom, odnos s Ofelijom, predstava unutar predstave, propuštena prilika za osvetu i Polonijeva smrt.
Vrhunac
U posljednjem činu Laertov i Klaudijev plan prerasta u koban dvoboj u kojem se otkriva cijela zavjera.
Rasplet
Gertruda, Laert, Klaudije i Hamlet umiru; Horacije ostaje živ, a Fortinbras preuzima prijestolje.
Dramski način prikazivanja
Djelo nema pripovjedača kao roman. Radnja se otkriva kroz dijaloge, monologe, događaje na pozornici i upute za izvođenje.
Najvažnija konstrukcijska osobitost jest predstava unutar predstave: Hamlet koristi glumu da bi razotkrio prikriveni zločin.
Hamletovi monolozi – što zapravo znače?
Hamletovi monolozi otkrivaju ono što dvorjani ne mogu čuti: njegov strah, dvojbu, ljutnju i neprestano samopropitivanje. Oni nisu samo zastajkivanja u radnji nego ključ za razumijevanje karaktera.
„Biti ili ne biti” (III. čin, 1. prizor)
Hamlet razmišlja o patnji, smrti i neizvjesnosti onoga što slijedi nakon života. Monolog otvara pitanje zašto ljudi trpe bol umjesto da se suoče s nepoznatim.
Prigovor vlastitoj neodlučnosti
Kad vidi kako glumac uvjerljivo izražava tugu zbog izmišljena događaja, Hamlet se pita zašto on sam toliko oklijeva premda ima stvaran razlog za bol i gnjev.
Yorickova lubanja (V. čin, 1. prizor)
Pred ljudskom lubanjom Hamlet shvaća da smrt briše razlike između moćnih i nemoćnih. Sjećanje na dvorskoga šaljivca priziva istodobno toplinu i prolaznost.
Motivi i simbolika
Duh
Nerazriješena prošlost i zahtjev za osvetom; pojavljuje se kao glas koji od Hamleta traži djelovanje.
Otrov
Sredstvo doslovnog ubojstva, ali i slika moralne zaraze koja prelazi s jednoga grijeha na cijeli dvor.
Dvorac Elsinore
Zatvoren prostor nadzora, sumnji i političkih spletki: malo tko može slobodno govoriti.
Predstava
Sukob privida i istine. U svijetu u kojem ljudi glume iskrenost, umjetnička igra razotkriva skrivenu krivnju.
Yorickova lubanja
Memento mori: podsjetnik da su svi ljudi smrtni, bez obzira na položaj, ljepotu ili bogatstvo.
Mač i kalež
Naizgled svečano nadmetanje prikriva planirano ubojstvo: ono što izvana djeluje časno postaje smrtonosna zamka.
More i povratak
Hamletov odlazak prema Engleskoj ne završava bijegom od problema, nego povratkom u središte sukoba.
Fortinbras
Politički nastavak nakon osobne tragedije te kontrast Hamletovoj sklonosti stalnom preispitivanju.
Povezanost motiva i značenja dodatno objašnjava vodič o simbolima u književnosti.
Stilske figure i izražajna sredstva
Epiteti
Opisni izrazi karakteriziraju osobe i raspoloženje. U izvorniku se pojavljuje vrijednosno obojen pridjev uz „Fortune” u Hamletovu monologu. Školski primjer vlastitog opisa: „mračni dvorac” – nije doslovan citat drame.
Personifikacija
Apstraktna sreća ili sudbina u monologu prikazuje se kao da može napadati čovjeka. Izraz outrageous fortune daje sudbini obilježja neprijateljske sile.
Usporedba
Shakespeare slike iz prirode i svakodnevice koristi za razjašnjavanje osjećaja. Ilustrativan primjer, nije citat: „Sumnja ga prati poput sjene”.
Metafora
U poznatom monologu životne nevolje prikazane su kao „praćke i strijele” sudbine (slings and arrows). To nisu doslovna oružja nego slika boli i prijetnji.
Antiteza i kontrast
„To be, or not to be” suprotstavlja postojanje i nepostojanje. Drugi snažan kontrast čine vanjska svečanost dvora i njegova unutarnja pokvarenost.
Paradoks
U razgovoru s majkom Hamlet povezuje okrutnost i dobrotu (cruel to be kind): želi bolnim riječima potaknuti njezino moralno osvješćivanje.
Retoričko pitanje
Pitanja iz monologa nisu upućena određenoj osobi radi brzog odgovora, nego pokreću razmišljanje o životu, pravdi, patnji i smrti.
Ironija
Klaudije se pred dvorom ponaša kao brižan kralj, dok potajno nastoji ukloniti nećaka. Najveća je ironija što Hamlet, loveći ubojicu, sam pogreškom ubija Polonija.
Ključni citati i njihovo značenje
III. čin, 1. prizor. Govori o izboru između podnošenja životnih teškoća i smrti te strahu od nepoznatoga.
I. čin, 4. prizor. Rečenicu izgovara Marcel. Ona najavljuje moralnu trulež i opasnost u državi.
V. čin, 1. prizor. Hamlet se sjeća dvorske lude i razmišlja kako sve što je živo prolazi.
Citati su navedeni u izvornom engleskom obliku radi izbjegavanja miješanja različitih hrvatskih prijevoda.
Pitanja i odgovori za provjeru znanja
Tko je napisao Hamleta?
William Shakespeare, engleski dramatičar i pjesnik.
Kojoj književnoj vrsti pripada djelo?
Tragedija; riječ je o drami u pet činova.
Gdje se odvija najveći dio radnje?
U dvorcu Elsinore na danskom kraljevskom dvoru.
Tko je ubio Hamletova oca?
Klaudije, brat pokojnog kralja, koji nakon ubojstva preuzima krunu.
Zašto Hamlet glumi ludilo?
Kako bi prikrio namjeru i provjerio što se doista dogodilo s ocem.
Zašto Hamlet organizira predstavu?
Želi promatrati Klaudijevu reakciju na prikaz ubojstva nalik onome koje je opisao duh.
Koga Hamlet ubija iza zastora?
Polonija, uvjeren da se ondje skriva Klaudije.
Zašto Hamlet odustaje od ubojstva kralja na molitvi?
Vjeruje da bi ubojstvo tijekom molitve Klaudijevoj duši moglo donijeti spasenje.
Što Klaudije planira za Hamleta u Engleskoj?
Tajnim nalogom želi da ondje bude ubijen.
Što se dogodilo Ofeliji?
Nakon očeve smrti i duševnog sloma utopila se; okolnosti ostaju djelomično otvorene tumačenju.
Zašto je Laert Hamletov protivnik?
Osvetiti želi oca Polonija, a Klaudije usmjerava njegov bijes protiv princa.
Što simbolizira Yorickova lubanja?
Prolaznost, jednakost svih ljudi pred smrću i sjećanje na djetinjstvo.
Tko ispija otrovano vino?
Gertruda, ne znajući da je kalež namijenjen Hamletu.
Kako Hamlet umire?
Laert ga rani mačem namazanim otrovom.
Tko ostaje živ kako bi ispričao istinu?
Horacije, Hamletov prijatelj.
Tko na kraju preuzima dansku vlast?
Norveški princ Fortinbras.
Zadaci za školu
- Napiši sažetak u osam do deset rečenica bez preskakanja duha, predstave i završnog dvoboja.
- Usporedi Hamleta i Laerta: kako svaki od njih reagira na smrt svojega oca?
- Objasni zašto je Klaudije istodobno sposoban vladar i moralno kompromitiran čovjek.
- Odaberi Hamletov postupak koji smatraš opravdanim i jedan koji smatraš pogrešnim. Obrazloži ih prizorima.
- Pronađi dokaz da dvor nije mjesto povjerenja i slobodnog govora.
- Na primjeru predstave unutar predstave objasni razliku između privida i istine.
- Protumači kako se značenje otrova mijenja od ubojstva starog kralja do posljednjeg čina.
- Izdvoji što saznajemo o Ofeliji iz njezina odnosa prema ocu, bratu i Hamletu.
- Objasni zašto na groblju Hamlet razmišlja upravo o lubanji osobe koju je poznavao u djetinjstvu.
- Napiši kratku bilješku o Shakespeareovu korištenju monologa.
- Poveži završetak drame s motivom vlasti i dolaskom Fortinbrasa.
- Napiši mišljenje: je li Hamletova najveća slabost oklijevanje ili nepovjerenje? Odgovori primjerima.
Ako se pripremaš za provjeru lektire, koristi i Lektirkove vodiče za pomoć u učenju te savjete kako učiti za test i brže zapamtiti gradivo.
Moje mišljenje o djelu – primjer
Hamlet me zainteresirao zato što glavni lik nije junak koji svaki problem rješava mačem. On stalno pokušava razumjeti što je ispravno, komu može vjerovati i kakve će posljedice imati njegova osveta. Posebno mi je upečatljiv trenutak kada odluči promatrati kralja tijekom predstave, jer pokazuje da sumnju ne želi pretvoriti u presudu bez provjere.
Najviše me potresla Polonijeva smrt. Hamlet se dugo premišlja kada treba djelovati protiv Klaudija, a zatim u trenutku naglosti ubije čovjeka koji mu nije bio cilj. Taj je prizor dobar podsjetnik da razum i osjećaji trebaju djelovati zajedno. Završetak je tužan jer istina na kraju izlazi na vidjelo, ali prekasno da bi spasila ljude koji su upleteni u sukob.
Shakespeareova drama ostavlja pitanje koje se može postaviti i danas: je li važnije odmah nešto učiniti ili prvo pokušati razumjeti sve posljedice vlastite odluke?
William Shakespeare – bilješke o piscu
William Shakespeare (1564. – 1616.) bio je engleski dramatičar, pjesnik i glumac, rođen u Stratfordu na Avonu. Pisao je tragedije, komedije, povijesne drame i sonete. Njegove se drame odlikuju složenim karakterima, jezičnom raznovrsnošću i sukobima koji se tiču ljubavi, vlasti, ljubomore, savjesti i ljudske slabosti.
Hamlet pripada najpoznatijim Shakespeareovim tragedijama. Vrijeme nastanka najčešće se smješta oko 1600. – 1601., dok je prvi tiskani tekst objavljen 1603. godine. Različite rane tekstne inačice i kasnija izdanja mogu se ponešto razlikovati.
U poznata djela ubrajaju se Romeo i Julija, Macbeth, Otelo, Kralj Lear, San Ivanjske noći i Mnogo vike ni za što. Na Lektirku možeš pročitati i Romea i Juliju.
FAQ – najčešća pitanja o Hamletu
Je li Hamlet renesansna tragedija?
Da. Nastao je u Shakespeareovo doba, a koristi elemente tragedije osvete, filozofske misli i psihološke drame.
Koliko činova ima Hamlet?
Pet činova.
Je li Hamlet doista lud?
Namjerno glumi ludilo, ali kroz radnju proživljava snažnu bol i sve veću unutarnju krizu. Tumačenja njegova mentalnog stanja razlikuju se.
Je li Gertruda znala za ubojstvo kralja?
Drama ne potvrđuje da je Gertruda unaprijed znala za Klaudijev zločin.
Je li Ofelija počinila samoubojstvo?
Ofelija se utopila. Tekst i reakcije likova dopuštaju različite interpretacije okolnosti njezine smrti.
Zašto je Horacije važan na kraju?
Ostaje živ kako bi ostalima prenio istinu o Hamletu i raspadu dvora.
Što znači poznato „Biti ili ne biti”?
Hamlet razmišlja o smislu života, patnji, smrti i strahu od onoga što ne poznajemo.
Povezane lektire i korisni vodiči
Romeo i Julija – William Shakespeare
Usporedi tragičan završetak i snagu osobnog osjećaja u Shakespeareovim dramama.
Sebični div – Oscar Wilde
Usporedi simboliku života i smrti te moralnu promjenu glavnoga lika.
Kompozicija i simboli u književnosti
Za pripremu primjera iz pet činova, motiva i značenja.
Ostale lektire
Pronađi druge književne obrade za srednju školu.
Za brže ponavljanje korisni su i savjeti kako zapamtiti lekciju za deset minuta.
Lektirko.com · Hamlet – William Shakespeare · kratki sadržaj, književna analiza i školske vježbe.
