Lektirko | Priče iz davnine
Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
Ivana Brlić-Mažuranić
Dvoje siročadi, strašna Kitež-planina i knežević koji mora naučiti da dobro srce vrijedi više od sablje. Cjelovita obrada bajke: radnja, likovi, simbolika i pitanja za ponavljanje.
Osnovni podaci o djelu
Autorica
Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.)
Zbirka i prvo izdanje
Priče iz davnine, 1916.
Književni rod i vrsta
Epika; umjetnička (autorska) bajka s fantastičnim i mitskim elementima.
Mjesto radnje
Kneževina i tvrdi grad, Milojkina dolina, Kitež-planina, sveto jezero i crkvica.
Vrijeme radnje
Neodređena davna prošlost; od kneževićeva djetinjstva do njegova odraslog života.
Glavni likovi
Rutvica, Jaglenac i knežević Relja.
Pripovjedač
Sveznajući pripovjedač u trećem licu koji povremeno izravno govori čitatelju.
Osnovni sukob
Dječja vjernost i dobrota nasuprot pohlepi, oholosti i zlim silama.
Kratki sadržaj – detaljno i prirodno prepričano
Nekoć je u jednoj kneževini zavladala velika nesreća. Neprijatelji su napali tvrdi grad, a kneginja nije uspjela na vrijeme okupiti vojsku. Kako bi spasila svojega malog sina, kneževića, morala je noću pobjeći iz vlastita doma. Put ih je pred svitanje doveo do podnožja strašne Kitež-planine, posljednjeg skrovišta Zmaja Ognjenoga i sedam zlih vila Zatočnica. U podnožju je, međutim, ležala tiha dolina s pletenom kolibicom siromašne pastirice Milojke.
Kneginja je zamolila Milojku da nju i dijete sakrije do večeri. Pastirica ih je bez premišljanja primila, okrijepila ovčjim mlijekom i pružila im utočište. Na rastanku joj je kneginja povjerila dvije dragocjenosti: svoj zlatni pojas i sinov zlatni križić na crvenoj vrpci. Neprijatelji bi ih po tim predmetima mogli prepoznati. Obećala je da će se, kada opet stekne slobodu, vratiti i zahvaliti Milojki. Pastirica je odgovorila da u nesreći i siromašan čovjek može biti pravi prijatelj vladaru. Pojas i križić pažljivo je pohranila, premda je i sama oskudijevala u svemu.
Godine su prolazile, a kneginja se nije vraćala. Njezini vojskovođe izdali su je i pristali uz neprijatelje. Milojki su se udvarali bogati mladići zbog dragocjenosti koje je čuvala, ali ih je odbila. Udala se za siromašna, poštena čovjeka, s kojim je imala dvoje djece: Rutvicu i još mlađega Jaglenca. Obitelj je često bila gladna, ali nikada nije pomišljala prodati tuđe zlato. Kad joj je muž umro, a zatim se i sama teško razboljela, Milojka je Rutvici stavila zlatni pojas, Jaglencu oko vrata zavezala križić i zamolila ih da se nikada ne ostavljaju te da čuvaju ono što im je povjereno.
Nakon majčine smrti mališani su ostali pred kolibom, još ne shvaćajući sasvim što se dogodilo. Seljani su došli radi pogreba, ali se nitko nije istinski pobrinuo za siročad. Tada se iz visine spustio golemi orao Klikun, uhvatio Rutvicu za zlatni pojas i odnio je prema Kitež-planini. Djevojčica je u letu mislila ponajviše na Jaglenca i žalila što je odvojena od brata. Klikun je namjeravao odnijeti plijen u svoje gnijezdo, iako je sa zlim vilama imao dogovor da im ulov pokaže na stijeni Razdijeli.
Kad je preletio preko vrha planine, Rutvica je ugledala sveto jezero, mali otočić i staru crkvicu. Sjetila se majke, uhvatila se za srce, a pojas joj se otkopčao. Pala je u jezero zajedno s pojasom, doplivala do otočića i sklonila se pokraj crkvice. Ondje je bila sigurna od zmaja i vila jer čudesna bića nisu smjela prijeći staru brazdu koja je okruživala jezero. No sigurnost nije značila i radost: djevojčica je ostala sama, ne znajući kako će se vratiti bratu.
U dolini su ljudi nakon Rutvičina nestanka govorili da je možda tako i bolje jer će se lakše brinuti samo za Jaglenca. No nitko mu nije pružio ni čašu vode. Dječak je sam pio iz krčaga, a zatim se, gledajući prema suncu i prema smjeru u kojem je nestao orao, uputio tražiti sestru. Nije znao da se pred njim nalazi planina puna opasnosti. Njegova je majka toliko nježno odgajala dijete da Jaglenac gotovo nije poznavao zlo ni strah.
Vile Zatočnice brzo su opazile dječaka na planinskoj stazi. Htjele su ga uhvatiti, ali ga zbog križića nisu mogle dotaknuti. Jedna ga je zato privukla ljepotom svojih krila i namamila prema prikrivenoj jami s oštrim kolcima. Jaglenac je propao kroz granje, no bio je toliko malen i lagan da ga je lišće zaštitilo od šiljaka. Umjesto da paničari, pomislio je da je pronašao mjesto za odmor i zaspao.
Na svetom jezeru Rutvica je čula oluju koju su vile podigle iznad planine. Iako nije znala tko bi mogao biti u nevolji, pomolila se i zazvonila starim crkvenim zvonom. Zvuk je preplašio Zatočnice, pa se oluja raspršila. U međuvremenu je snažna bujica već prodrla u jamu s Jaglencem. Voda je, međutim, podigla granje na kojem je ležao dječak i iznijela ga iz jame. Zaustavio se na grmu, probudio i nastavio put, ne sluteći koliko mu je opasnost bila blizu.
Zatočnice su zatim poslale medvjedicu Medunku da ga napadne. Jaglenac je podignute medvjeđe šape shvatio kao poziv na zagrljaj i pružio joj ruke. Upravo tada iz medvjeđe špilje začulo se cviljenje njezina mladunčeta. Jedna crna osa ubola je medvjedića, pa se Medunka odmah vratila zaštititi svoje dijete. Tako je Jaglenac ponovno ostao neozlijeđen, a da nije ni razumio kakva mu je opasnost prijetila.
U novoj su zamci vile pokušale otrovati dječaka. Na planinskom polju rasle su crne i crvene otrovne bobice. Jaglenac je najprije pojeo crne, prepustivši crvene Zatočnici koja ih je brala. Ubrzo mu je pozlilo. Vila mu je zatim, ne znajući što je već pojeo, ponudila crvene bobice. Jaglenac ih je prihvatio jer ga je majka učila da ne odbija ponuđenu hranu. U svijetu ove bajke dva su se otrova međusobno poništila, pa je dječaku ponovno bilo dobro. To je čudesan događaj iz bajke, a ne stvarno pravilo o otrovnim biljkama.
Pred svetim jezerom Jaglenac je susreo pticu Bukača. Iz malenoga je tijela dopirao strašan glas od kojega je odjekivala čitava gora. Dječaka je neobičan prizor više zabavljao nego plašio. Sjeo je tako blizu spasonosne brazde, a nije ju prešao. Dok je promatrao Bukača, Zatočnice su dovele Zmaja Ognjenoga. Njegov je plamen bio poguban, ali Jaglenac se zagledao u svjetlost umjesto da bježi. Ipak, uspio je prijeći na zaštićenu stranu i približiti se jezeru, gdje je Rutvica čula njegov poznati smijeh.
Rutvica je zadrhtala od sreće kad je prepoznala glas svojega malog brata. Pozvala ga je, a Jaglenac je preko vodene trave i jezera pohitao prema otočiću. Brat i sestra napokon su se zagrlili. Nisu imali mnogo riječi, ali su sjedili jedno uz drugo, držali se za ruke i spokojno zaspali pokraj crkvice. Ono što im je najviše nedostajalo opet su imali: jedno drugo.
Na otočiću se život nastavio mirnije. Jaglenac se igrao, a Rutvica se brinula kako će ga nahraniti i što će učiniti kada dođe hladnoća. Jednoga se dana pojavila najmlađa Zatočnica, očarana zlatnim pojasom. Nudila je djevojčici izbavljenje iz planine ako joj preda pojas. Rutvica je silno željela kući, ali nije htjela iznevjeriti majčino povjerenje. Vila je dolazila sedam dana i svaki put dobivala isti odgovor: pojas je majčin i Rutvica ga neće dati.
Daleko od njih u međuvremenu je odrastao izgubljeni knežević. Zvao se Relja. Njegova majka živjela je u siromaštvu i dugo mu nije govorila tko je zapravo. Kad je Relja u svojoj naprasitosti usmrtio bahatog mladića, kneginja je shvatila da mu mora otkriti njegovo podrijetlo. Ispričala mu je o izgubljenoj zemlji, izdaji vojske i dragocjenostima koje je ostavila Milojki. Relja je odmah krenuo pronaći pojas i križić, uvjeren da će mu oni pomoći vratiti kneževinu.
Relja je došao pod Kitež-planinu i saznao da je Milojka umrla te da njezina djeca nose tražene predmete. U želji da vrati svoj imetak, ušao je u planinu. Našao je Zmaja Ognjenoga i izazvao ga na dvoboj. Poslije teške borbe savladao ga je sabljom. Ipak, ni njegova snaga nije bila dovoljna da sam prođe sve vilinske zamke. Tada je naišao na najmlađu Zatočnicu koja je plakala što nije dobila Rutvičin pojas. Ponudila mu je da ga odvede djeci, nadajući se da će on silom uzeti zlato, a da će ona poslije moći prevariti njega.
Kad je Relja ugledao malenu Rutvicu i Jaglenca pred crkvicom, promijenilo se nešto u njemu. Rutvica je i pred snažnim junakom odbijala izdati majčino povjerenje, a Relja je shvatio da dječja vjernost vrijedi više od sve vojske koja je nekoć izdala njegovu majku. Nije nasrnuo na siročad. Otjerao je Zatočnicu i odlučio ih zaštititi, iako su mu pojas i križić pripadali po podrijetlu.
Pravo iskušenje za Relju tek je dolazilo. Vila mu je nehotice otkrila kako se može sigurno izići iz planine: trebalo je u crkvici kresnuti vatru, zapaliti svijeću i kandilo te proći kroz goru s njihovim plamenom i dimom. Relja je najprije htio izići pred vile sa sabljom, smatrajući da se junak ne smije osloniti na nešto tako jednostavno. Rutvica ga je zamolila da ne riskira život i da pođe s njima. Jaglenac ga je zagrlio oko koljena. Suočen s dječjim povjerenjem, Relja je odustao od nepotrebne borbe i prihvatio njezin savjet.
Rutvica je ponijela kandilo, Jaglenac upaljenu svijeću, a Relja je stupao među njima. Pred njima su se otvarale staze i povijalo granje. Tamo gdje bi dopro sveti dim, vile Zatočnice gubile su svoju moć i nestajale. Kad su sišli u dolinu, nijedna od sedam vila više nije živjela, a Zmaj Ognjeni već je bio mrtav. Kitež-planina prestala je biti mjesto straha. Relja je u tom času mislio ne samo na vraćeno zlato, nego i na to kako će djeci pronaći dom.
U Milojkinoj kolibici Relja je ponovno spomenuo pojas i križić. Rutvica mu je rekla da, ako predmeti pripadaju njemu, onda su i oni, djeca, njegovi. Kad je čula da Relja ima živu majku, zamolila ga je da im je dovede jer su oni svoju izgubili. Ta ga je molba dirnula više nego bilo koji boj. Otišao je po kneginju i vratio se s njom nakon dugog puta. Kneginja je nježno prihvatila Rutvicu i Jaglenca te je nova obitelj počela živjeti zajedno u dolini.
Relja je svojim rukama sagradio kamenu kuću, obrađivao zemlju i pomagao ljudima, dok je kneginja savjetovala susjede. Rutvica je uređivala dom, a Jaglenac čuvao ovce. Ljudi su ih poštovali zbog rada, mudrosti i poštenja. Za to vrijeme oni koji su zauzeli stari tvrdi grad trošili su blago, živjeli u raskoši i zanemarivali zemlju, sve dok se njihov grad nije urušio i opustio. Narod je tada zamolio Relju da postane knezom i obećao mu podići nove bijele dvore.
Relja je prihvatio vlast ne zato da bi se osvećivao, nego da bi koristio narodu. Kneginja je u poznim godinama doživjela povratak časti i miran život. U novim su dvorima posebno zahvalili Rutvici i Jaglencu: njihova vjernost sačuvala je ono što silna vojska nije mogla. Kasnije se Relja oženio odraslom Rutvicom, a Jaglenac je izrastao u hrabra mladića koji je slobodno jahao preko nekoć začarane Kitež-planine. Na svetom jezeru počeli su graditi novu crkvicu. Bajka završava pobjedom dobrote, rada i odgovornosti nad ohološću i nasiljem.
Redoslijed događaja
- Kneginja sa sinom bježi iz okupiranoga tvrdog grada i nalazi utočište kod pastirice Milojke.
- Milojki povjerava zlatni pojas i kneževićev zlatni križić na crvenoj vrpci.
- Milojka čuva predmete i u siromaštvu, a nakon njezine smrti dobivaju ih Rutvica i Jaglenac.
- Orao Klikun otima Rutvicu; djevojčica pada u sveto jezero i sklanja se na otočić s crkvicom.
- Jaglenac, kojega seljani zanemaruju, sam kreće tražiti sestru.
- Zatočnice ga namamljuju u vučju jamu, ali preživi jer je lagan i pada na lišće.
- Rutvica moli i zvoni na oluju; bujica izbacuje Jaglenca iz jame.
- Medvjedica Medunka odustaje od napada da bi zaštitila svoje mladunče.
- Jaglenac preživi neobičnu kušnju s crnim i crvenim otrovnim bobicama.
- Uz Bukača i Zmaja Ognjenoga dospijeva do zaštićenog jezera i ponovno se susreće s Rutvicom.
- Najmlađa Zatočnica sedam dana uzalud pokušava od Rutvice dobiti majčin pojas.
- Kneginjin sin Relja saznaje svoje podrijetlo i odlazi po pojas i križić.
- Relja pobjeđuje Zmaja Ognjenoga, a vila ga vodi do djece nadajući se da će mu oteti pojas.
- Ganut dječjom vjernošću, Relja odbija nauditi siročadi i odlučuje ih štititi.
- Umjesto da napada vile, posluša Rutvicu i s djecom krene kroz planinu uz svijeću i kandilo.
- Zatočnice nestaju; djeca i Relja stižu u dolinu.
- Relja dovodi svoju majku i svi počinju živjeti kao obitelj.
- Vjernim radom i pomaganjem narodu Relja stječe poštovanje, dok stari tvrdi grad propada.
- Narod izabire Relju za kneza; on se poslije oženi odraslom Rutvicom, a Jaglenac odraste u hrabra mladića.
Glavni likovi – opis i karakterizacija
Rutvica
Starija sestra, brižna, razumna, osjećajna i ustrajna. I kada bi je vila mogla izbaviti iz planine, odbija predati majčin pojas. Njezina odgovornost prema Jaglencu i čvrsto poštenje pokreću Reljinu promjenu.
Jaglenac
Maleno, nevino i privrženo dijete. Na opasnosti reagira bez zlobe jer ih još nije naučio prepoznavati. Želja da ponovno bude uz sestru jača je od svih prepreka. Njegova snaga nije tjelesna, nego u povjerenju i čistom srcu.
Knežević Relja
Odvažan i snažan mladić, ali na početku nagao, ohol i željan sukoba. Pobjeđuje zmaja sabljom, no tek susret s djecom uči ga samilosti, promišljenosti i odgovornosti. Na kraju postaje pravedan vladar.
Sporedni likovi – osobine i uloga
Pastirica Milojka
Poštena i skromna majka Rutvice i Jaglenca. Čuva pojas i križić unatoč gladi. Njezina vjerna riječ postaje moralni temelj cijele priče.
Kneginja
Reljina majka, plemenita i mudra. U progonstvu spoznaje koliko vrijede povjerenje i dobrota. Na kraju prihvaća siročad i postaje cijenjena savjetnica naroda.
Sedam vila Zatočnica
Zle vile koje se žele osvetiti ljudima. Oslanjaju se na prijevaru, napasti i čarolije. Najmlađa je posebno pohlepna za zlatnim pojasom.
Zmaj Ognjeni
Posljednji veliki zmaj, strašna sila Kitež-planine. Predstavlja otvorenu opasnost koju Relja svladava hrabrošću i oružjem.
Orao Klikun
Otima Rutvicu zbog njezina pojasa i odnosi je u planinu. Njegov postupak neočekivano dovodi djevojčicu do sigurnog jezera.
Medvjedica Medunka
Na poticaj vila kreće na Jaglenca, ali se vraća kada čuje ugroženo mladunče. Njezina majčinska briga nadjačava zloban nalog.
Ptica Bukač
Glasna ptica koja pokušava zadržati Jaglenca pred zaštitnom brazdom dok ne stigne zmaj. Dječak se ne boji njezine buke.
Nevjerni vojskovođe i gospoda
Predstavljaju izdaju i rasipanje bogatstva bez rada. Njihova raskošna vlast na kraju sama propada.
Tema, ideja i pouka
Tema
Bratska i sestrinska privrženost, vjernost majčinu zavjetu i Reljina promjena od nasilnog junaka do odgovornoga čovjeka.
Ideja
Najvrednije se čuva dobrotom, vjernošću i brigom za druge; prava snaga dobiva smisao tek kada služi slabijima.
Pouka
Ne izdaj povjerenje radi koristi, ne ostavljaj bližnje u nevolji i ne pokušavaj svaki problem riješiti silom. Dobrota, rad i razum dugoročno grade sigurnost.
Dodatna poruka
Bajka ne tvrdi da treba biti neoprezan: Jaglenčeva neustrašivost pripada čudesnom svijetu, a u stvarnosti djecu od opasnosti moraju štititi odrasli.
Razliku između teme, ideje i pouke možeš uvježbati uz Kako prepoznati temu književnog djela i Što su ideja i pouka djela.
Kompozicija djela
Uvod
Bijeg kneginje, Milojkina pomoć i predaja dragocjenosti.
Zaplet
Milojkina smrt, Rutvičina otmica i Jaglenčev odlazak u opasnu planinu.
Razvoj radnje
Jaglenčeve kušnje, ponovno okupljanje djece, kušnje oko pojasa i Reljin dolazak.
Vrhunac
Relja pred djecom odustaje od sile, prihvaća savjet da zapale svijeću i kandilo te zajedno krenu iz planine.
Rasplet
Zatočnice nestaju, djeca dolaze u dolinu, Relja se vraća s kneginjom.
Završetak
Novi zajednički život, Reljino postajanje knezom i kasnija ženidba Rutvicom.
Oblik kompozicije: linearno pripovijedanje s duljim vremenskim skokovima te izmjenjivanjem dvaju povezanih fabularnih tokova: sudbine djece i sudbine kneginje s Reljom.
Motivi i simbolika
Zlatni pojas
Materijalno vrijedan predmet, ali još važniji kao uspomena na majčinu riječ i simbol vjernosti.
Križić na crvenoj vrpci
Zaštitni vjerski znak, spomen na kneginjino dijete i obiteljsko povjerenje.
Kitež-planina
Prostor opasnosti, napasti i straha; mjesto na kojem dobra srca prolaze kušnje.
Sveto jezero i crkvica
Mjesto sigurnosti, utočišta i duhovne zaštite od zlih sila.
Brazda oko jezera
Jasna granica između ugroženoga i zaštićenoga prostora; simbol granice koju zlo ne može prijeći.
Svijeća i kandilo
Svjetlost, povjerenje i miran izlaz iz sukoba nasuprot Reljinoj sablji.
Sablja
Fizička sila koja je korisna protiv zmaja, ali nije odgovor na svako iskušenje.
Novi bijeli dvori
Pravedna vlast nastala iz rada, narodne podrške i odgovornosti, umjesto iz naslijeđenoga bogatstva.
Što nam govori naslov?
U naslovu su Jaglenac i Rutvica, a ne knežević Relja, iako je on snažniji i pobjeđuje zmaja. Time se pozornost usmjerava na djecu koja u priči čuvaju ono najvažnije: vezu među sobom i riječ koju je majka ostavila. Njihova privrženost mijenja i odrasloga junaka. Smanjenice bratac i sestrica pojačavaju nježnost i bliskost.
Pripovjedač, vrijeme i jezik
Bajka je pripovijedana u trećem licu, uz pripovjedača koji zna što likovi osjećaju i misle te povremeno izravno komentira njihove postupke. Vrijeme radnje nije određeno godinom: od trenutka bijega kneginje do Reljine zrelosti prolaze mnoge godine. Prostor je spoj stvarne ljudske zajednice, pastirske doline i mitske planine.
Jezik je slikovit i mjestimice arhaičan: obiluju ponavljanja, ritmične rečenice, umanjenice, usporedbe i izrazi koji podsjećaju na narodnu priču. U Reljinoj borbi sa zmajem autorica nakratko prelazi u stihove u stilu junačke epske pjesme. Takva izmjena proze i stihova važna je stilska posebnost bajke.
Stilske figure i njihova uloga
Sljedeći primjeri uglavnom su školski objašnjavajući primjeri, a nisu doslovni navodi iz bajke. Za zadatak s citatima potrebno je rečenice prepisati iz vlastitog izdanja knjige.
Epiteti
Izrazi poput „strašna planina”, „zlatni pojas” i „sveto jezero” ističu obilježja prostora i predmeta. Dio tih spojeva može se prepoznati i u izvornom pripovijedanju.
Personifikacija
Primjer za vježbu: „Planina prijeti putniku.” Ljudska osobina prijetnje prenesena je na prirodu; ovo nije citat.
Usporedbe
Primjer za vježbu: „Jaglenac je lagan poput listića.” Usporedba naglašava njegovu nejakost i lakoću; nije doslovni citat.
Metafore
Primjer za vježbu: „Svjetlost dobrote pokazala im je put.” Svjetlost preneseno znači moralnu jasnoću; nije doslovni citat.
Kontrast
Nejaka djeca i snažan Relja; svijeća i sablja; vjernost Milojke i nevjernost vojskovođa. Opreke naglašavaju temeljnu poruku.
Ponavljanje
Rutvičino opetovano odbijanje viline ponude naglašava odlučnost i kušnju kojoj je izložena.
Hiperbola
Pretjerano snažne zmajeve i Reljine mogućnosti stvaraju dojam veličanstvene bajkovite i junačke pustolovine.
Epski ritam i stih
Dvoboj Relje i zmaja ispripovijedan je u stihovanom junačkom tonu i približava bajku usmenoj književnoj tradiciji.
Kakvi se čudesni elementi pojavljuju?
- Sedam vila Zatočnica, Zmaj Ognjeni i čudesna Kitež-planina.
- Brazda oko svetog jezera koju zle sile ne mogu prijeći.
- Jaglenčevo neobično preživljavanje u jami, bujici i susretima sa životinjama.
- Poništavanje dvaju otrova u svijetu bajke.
- Svijeća i kandilo čiji dim uništava vile i otvara put kroz planinu.
Ti su događaji dio fikcionalnoga, bajkovitog svijeta. Njihova svrha nije prikaz stvarnih prirodnih zakonitosti nego naglašavanje pobjede dobra nad zlom.
Osobito važna razlika: Reljina snaga i dječja vjernost
Relja je junačan i uspijeva ubiti Zmaja Ognjenoga, no priča tu ne završava. Sablja mu ne govori kako zaštititi siročad niti kako izići iz vilinske zamke. Rutvica, koja nema nikakvo oružje, zna da ne smije pogaziti majčinu riječ. Upravo njezina odlučnost i Jaglenčeva bliskost potiču Relju da razmisli i postane zaštitnik, a ne osvajač.
Na kraju Relja ne vraća vlast ratom. Pridonosi zajednici radom, gradi dom i zadobiva povjerenje ljudi. Zbog toga je njegov razvoj važan koliko i spas djece: plemenitost se potvrđuje djelima, ne podrijetlom ni snagom.
Ivana Brlić-Mažuranić – o autorici
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu, a umrla 21. rujna 1938. u Zagrebu. Bila je unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Njezina mašta, zanimanje za narodnu predaju i iznimna sposobnost pripovijedanja obilježili su hrvatsku dječju književnost.
Najpoznatija su joj djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i zbirka Priče iz davnine (1916.). Bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu za književnost, a 1937. izabrana je za dopisnu članicu tadašnje JAZU. U bajkama povezuje slavensku mitologiju i autorsku maštu s pitanjima ljubavi, vjernosti, odgovornosti i opraštanja.
Za usporedbu s drugim djelima autorice pročitaj Kako je Potjeh tražio istinu, Regoč ili Šuma Striborova.
Pitanja za provjeru znanja – s odgovorima
Zašto kneginja bježi?
Neprijatelji su zauzeli njezin tvrdi grad, a ona pokušava spasiti maloga sina.
Što kneginja povjerava Milojki?
Zlatni pojas i sinov zlatni križić na crvenoj vrpci.
Zašto Milojka ne prodaje dragocjenosti?
Zato što nisu njezine i jer je kneginji obećala da će ih čuvati.
Tko su Rutvica i Jaglenac?
Djeca pastirice Milojke, brat i sestra koji nakon smrti roditelja ostaju sami.
Tko otima Rutvicu i kako se spašava?
Orao Klikun; pojas joj se otkopča, a ona padne u sveto jezero i stigne do otočića.
Zašto Jaglenac odlazi u planinu?
Želi pronaći svoju jedinu sestru Rutvicu.
Zašto vile ne mogu dotaknuti Jaglenca?
U bajkovitom svijetu od njih ga štiti križić koji nosi oko vrata.
Kako izlazi iz vučje jame?
Bujica podigne granje na kojem spava i iznese ga iz jame.
Zašto ga medvjedica Medunka ne napada?
Njezino se mladunče nađe u opasnosti pa mu žuri pomoći.
Što se događa s otrovnim bobicama?
U čudesnoj logici bajke otrov crnih i crvenih bobica međusobno se poništava.
Kako brat i sestra ponovno pronalaze jedno drugo?
Rutvica čuje Jaglenčev poznati smijeh pokraj svetog jezera i poziva ga.
Zašto Rutvica ne predaje vili pojas?
Želi ostati vjerna majci i njezinoj posljednjoj želji.
Tko je Relja?
Izgubljeni knežević, sin kneginje koja je predala dragocjenosti Milojki.
Što mijenja Reljino ponašanje?
Uviđa dobrotu i vjernost siročadi te odlučuje štititi djecu umjesto da im nasilno uzima pojas.
Kako izlaze iz Kitež-planine?
Rutvica i Jaglenac nose upaljeno kandilo i svijeću, a Relja ide između njih.
Kako Relja na kraju postaje knez?
Narod ga izabire zbog njegova rada, junaštva i poštenja, nakon propasti stare raskošne vlasti.
Kako završavaju Rutvica i Jaglenac?
Rutvica se kasnije uda za Relju, a Jaglenac odraste u hrabra mladića.
Koja je središnja pouka bajke?
Vjernost i dobrota mogu biti važnije od moći, bogatstva i oružja.
Školski zadaci za vježbu
- Prepričaj događaje od kneginjina bijega do Milojkine smrti u šest svojih rečenica.
- Opiši kako se Jaglenac ponaša pred vilama. Razlikuj njegovu nevinost od svjesne hrabrosti.
- Objasni zašto Rutvica sedam dana odbija vilinu ponudu.
- Pronađi u izvornome tekstu dva mjesta koja pokazuju Milojkino poštenje.
- Usporedi Relju na početku njegova puta i Relju na kraju bajke.
- Objasni razliku između pobjede nad Zmajem Ognjenim i pobjede nad vilama Zatočnicama.
- Nacrtaj Kitež-planinu, brazdu, jezero i crkvicu te označi gdje se tko nalazi.
- Za svaku od pet faza kompozicije izdvoji po jedan događaj.
- Zapiši tri primjera simbolike i objasni ih svojim riječima.
- Izdvoji iz izvornika jedan epitet, jednu usporedbu i jedno ponavljanje te navedi gdje se nalaze.
- Napiši kratak sastav: „Zašto je vjernost važnija od zlatnog pojasa?”
- Objasni kako bi priča završila da je Relja odlučio poslušati vilu, a ne Rutvicu.
Primjer mišljenja o djelu
Bajka „Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica” posebno mi se svidjela zato što u njoj nije najvažnije tko je najjači, nego tko je najvjerniji. Jaglenac je malen i ne razumije sve opasnosti, ali ne želi ostaviti sestru. Rutvica je još posebnija jer odbija predati pojas čak i kada bi je to moglo spasiti iz planine. Najzanimljiviji mi je Reljin razvoj: na početku sve pokušava riješiti sabljom, a na kraju uči slušati i pomagati drugima. Iz bajke sam naučio da se pravo junaštvo vidi u odgovornosti i dobroti.
Česta pitanja o bajci
Tko je napisao „Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica”?
Ivana Brlić-Mažuranić, autorica zbirke Priče iz davnine.
Kojoj književnoj vrsti pripada djelo?
Autorskoj bajci s fantastičnim likovima i snažnom moralnom porukom.
Iz koje je knjige ova bajka?
Iz zbirke Priče iz davnine, prvi put objavljene 1916. godine.
Tko je glavna junakinja?
Rutvica je jedna od središnjih junakinja; uz nju važni su Jaglenac i Relja.
Što simbolizira zlatni pojas?
Majčin zavjet, povjerenje i vjernost, a ne samo bogatstvo.
Kako se zove opasna planina?
Kitež-planina, dom sedam vila Zatočnica i Zmaja Ognjenoga.
Tko ubija Zmaja Ognjenoga?
Knežević Relja u dvoboju sabljom.
Zašto je Rutvica važna za Reljinu promjenu?
Njome se pokazuje da su čuvanje povjerenja i zaštita slabijih plemenitiji od nasilne pobjede.
Umiru li Rutvica i Jaglenac?
Ne. Oboje se spase, odrastu i dožive sretniji život.
Je li Relja odmah osvojio dvorac?
Ne. Najprije živi s obitelji u dolini i služi narodu, a zatim ga narod bira za kneza.
Vjenčaju li se Relja i Rutvica?
Da, u završnom dijelu priče, nakon što Rutvica odraste.
Koja je pouka djela?
Najveća snaga nije u oružju, nego u dobroti, vjernosti i odgovornosti prema drugima.
Povezane lektire i vodiči
Ako ti se sviđaju bajke o ljubavi, kušnjama i čudesnim bićima, usporedi kako se dobrota pokazuje u djelima Sunce djever i Neva Nevičica i Bijeli jelen.
Za završnu školsku pripremu posluži se vodičem Vodič za karakterizaciju likova, a druge školske naslove i savjete pronađi u rubrici Pomoć u učenju.
Pregled lektira: Lektire za četvrti razred.