📖 Seljačka buna – August Šenoa

Vrsta djela: Povijesni roman

Vrijeme radnje:

– 1573. godina (razdoblje prije i tijekom Seljačke bune)

Mjesto radnje:

Susjedgrad, Stubica, Hrvatsko zagorje, dijelovi Slovenije i okolica Zagreba.

📌 Tema

Seljačka buna protiv feudalnog nasilja i nepravde Franje Tahija.

💡 Ideja (poruka)

Roman prikazuje borbu malog čovjeka protiv nepravde i tlačenja. Poruka djela jest da sloboda i pravda imaju veliku vrijednost, ali se često skupo plaćaju.

🧍‍♂️ Glavni likovi

Matija Gubec – vođa bune, hrabar i pravedan, simbol borbe za slobodu.
Franjo Tahi – okrutni feudalac, glavni negativac.
Ilija Gregorić – Gupčev suradnik i borac.
Ursula Hening – plemkinja u sukobu s Tahijem.
Jana – tragičan lik, žrtva Tahijeva nasilja.
Stjepko Gregorijanec – plemić koji pokušava pomoći kmetovima.

🔢 Redoslijed događaja

Ursula Hening vodi spor oko posjeda Susjedgrad protiv Franje Tahija.
Tahi nasilno preuzima imanja i počinje zlostavljati kmetove.
Seljaci sve teže podnose namete, glad i nasilje.
Tahi čini zločine nad kmetovima, među kojima je i silovanje Jane.
Matija Gubec i Ilija Gregorić organiziraju tajne dogovore o pobuni.
Buna počinje 1573. godine.
Seljaci osvajaju neka područja i šire pobunu.
Ban Gašpar Alapić dolazi s vojskom protiv seljaka.
Odvija se velika Stubička bitka.
Seljaci su poraženi.
Gubec se predaje kako bi spasio druge.
Gubec je mučen i pogubljen u Zagrebu.
Ilija Gregorić je uhvaćen i pogubljen.
Tahi umire, a roman završava epilogom.

📝 Kratka analiza djela

Seljačka buna povijesni je roman u kojem August Šenoa prikazuje stvarne događaje iz 16. stoljeća, kada su se hrvatski i slovenski seljaci pobunili protiv feudalne nepravde i okrutnog Franje Tahija. Radnja započinje sukobom oko posjeda Susjedgrad između Ursule Hening i Tahija, no ubrzo u središte dolazi težak položaj seljaka.

Šenoa vjerno opisuje život kmetova koji su opterećeni velikim porezima, tlakom i nasiljem. Jedna od potresnih scena jest pokolj seljaka na Uskrs 1567. godine, kada Tahijevi ljudi napadaju nedužne kmetove jer su odbili predati ključeve svojih klijeti. Posebno tragična radnja je silovanje Jane, čime autor dodatno naglašava Tahijevu okrutnost i moralnu pokvarenost.

Kako glad i nasilje postaju sve veći, Matija Gubec i Ilija Gregorić organiziraju tajne sastanke i pripremaju bunu. Buna započinje 1573. godine i širi se Hrvatskim zagorjem. Šenoa detaljno opisuje Stubičku bitku, u kojoj seljaci, iako hrabri, nemaju dovoljno oružja i vojne snage da pobijede organiziranu banovu vojsku. U dirljivom prizoru Gubec nosi ranjenog Mogaića u crkvu, gdje mladić umire. Na kraju se Gubec predaje kako bi spasio druge seljake.

Najpotresniji dio romana je Gupčeva smrt. Mučen je i pogubljen u Zagrebu, gdje mu na glavu stavljaju užarenu krunu. Iako fizički slomljen, ostaje duhovno snažan i vjeruje u buduću slobodu naroda.
Roman prikazuje borbu za pravdu i slobodu te pokazuje kako nepravda i pohlepa mogu dovesti do tragedije. Šenoa kroz povijesnu priču šalje snažnu poruku o hrabrosti, žrtvi i dostojanstvu malog čovjeka.

🌟 Doživljaj

Djelo je ozbiljno, poučno i potresno. Najviše me se dojmila hrabrost Matije Gupca i njegova žrtva za narod. Roman nas uči koliko je važno boriti se protiv nepravde, ali i koliko su povijesne borbe bile teške i krvave.

✍️ Biografija pisca

August Šenoa rođen je 1838. godine u Zagrebu. Bio je književnik, pjesnik, romanopisac i urednik časopisa Vijenac. Smatra se jednim od najvažnijih hrvatskih pisaca 19. stoljeća i začetnikom modernog hrvatskog romana.

Pisao je povijesne romane, pripovijetke i pjesme. Njegova su djela imala snažnu domoljubnu i moralnu poruku. Šenoa je želio poučiti narod o hrvatskoj povijesti i probuditi nacionalnu svijest. Umro je 1881. godine od posljedica upale pluća.

Seljačka buna lektira August Senoa stilska analiza