Satir ili ti Divlji čovik analiza djela Lektira

Satir ili ti divlji covik

Pisac Matija Antun Relkovic

📚 Vrsta djela

Didaktično-satirični spjev (djelo koje poučava i kritizira društvo).

📍 Vrijeme i mjesto radnje

Radnja se simbolično odvija u Slavoniji 18. stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka.

📝 Kratak sadržaj

Djelo započinje susretom Slavonca i neobičnog lika – Satira. Dok Slavonac siječe drva u šumi, pojavljuje se Satir, „divji čovik“, koji s njim započinje razgovor. Satir ne predstavlja pravo mitološko biće, nego simbol razuma i prosvjetiteljskih ideja. On postaje glas koji upozorava na loše navike i zaostalost slavonskog naroda.

Kroz 11 pjevanja Satir nabraja i kritizira „falinge“ (mane) Slavonaca. Govori kako narod ne brine dovoljno o obrazovanju, ne šalje djecu u školu i zanemaruje pismenost. Umjesto škole, mladi vrijeme provode na prelu i kolu, gdje se, prema autoru, šire nemoral i besposličarenje. Kritizira i običaj „divana“ – dugih razgovora bez rada, kao i raskošna slavlja i pirovanja koja osiromašuju obitelji.

Posebno naglašava problem praznovjerja i loših navika. Smatra da su takvi običaji prepreka napretku. Satir savjetuje Slavoncu kako treba bolje gospodariti zemljom, čuvati imanje, raditi marljivo i odgovorno. U završnim dijelovima djela daje savjete mladiću i djevojci o braku, obiteljskom životu i poštenju.

Reljković poručuje da je jedini pravi put prema boljem životu – škola i znanje. Smatra da će se narod moralno, društveno i gospodarski uzdići tek kada postane obrazovan.

🎯 Tema

Kritika loših običaja i zaostalosti slavonskog naroda te poziv na prosvjetu i napredak.

💡 Ideja (poruka)

Obrazovanje i znanje temelj su moralnog i gospodarskog napretka. Samo prosvijećen narod može živjeti bolje i slobodnije.

🧠 Analiza djela

Djelo je pisano u desetercu, a jezik je štokavska ikavica s arhaičnim izrazima. Stil je poučan i satiričan – autor kroz lik Satira kritizira društvo, ali s ciljem da ga popravi, a ne ponizi.

Reljković je tipičan predstavnik prosvjetiteljstva jer vjeruje u moć razuma i obrazovanja. Njegova najvažnija poruka jest potreba za školom i učenjem. Djelo je imalo velik odjek među narodom i postalo je jedno od najčitanijih djela svoga vremena.

🧍‍♂️ Opis likova

🔹 Satir (Divji čovik)

Glavni lik i simbol razuma. Iako je prikazan kao „divji čovik“, on zapravo predstavlja glas prosvjetiteljstva i zdravog razuma. Nije pravo mitološko biće, nego alegorijska figura koja upozorava na mane slavonskog naroda. Satir otvoreno govori o „falingama“ – lošim navikama, praznovjerju, lijenosti i neznanju. Njegova uloga je poučna: on kritizira, ali i daje savjete kako popraviti stanje. Predstavlja učitelja, moralnog savjetnika i glas promjene.

 

🔹 Slavonac (seljak)

Predstavnik slavonskog naroda 18. stoljeća. On simbolizira običnog čovjeka koji živi u teškim gospodarskim i moralnim prilikama. Nije prikazan kao zao, nego kao neprosvijećen i naviknut na loše običaje. Ne šalje djecu u školu, sudjeluje u prelu, kolu i dugim „divanima“. Kroz razgovor sa Satirom postupno postaje svjestan svojih pogrešaka. On je lik koji ima mogućnost promjene i napretka.

🔹 Slavonski narod (kolektivni lik)

U djelu se često ne ističe pojedinac, nego cijela zajednica. Narod je prikazan kao vrijedan, ali zapušten i neobrazovan. Autor kritizira običaje poput pretjeranog veselja, praznovjerja, psovanja i nemara prema radu. Ipak, vidi u narodu potencijal za napredak ako prihvati prosvjetu i školovanje.

🔹 Zaručnik i zaručnica

U završnim dijelovima djela pojavljuju se kao primjeri mladih ljudi kojima se daju savjeti o braku, radu i odgovornosti. Oni simboliziraju budućnost naroda. Njihov ispravan odgoj i pošten život trebaju biti temelj zdravog društva.

📌 Zaključak o likovima

Likovi u djelu nisu psihološki razrađeni kao u romanu jer je riječ o didaktično-satiričnom spjevu. Oni su simboli i predstavnici ideja. Najvažniji je Satir – glas razuma i prosvjetiteljstva – koji pokazuje da se društvo može popraviti samo znanjem, radom i školovanjem.

✍️ Biografija pisca

Matija Antun Reljković rođen je 1732. godine u Davoru u Slavoniji. Bio je hrvatski književnik i prosvjetitelj iz razdoblja prosvjetiteljstva. Sudjelovao je u vojnim pohodima i jedno je vrijeme proveo u zarobljeništvu, gdje je imao priliku upoznati zapadnoeuropske ideje i književnost. Upravo su te ideje snažno utjecale na njegovo razmišljanje o potrebi obrazovanja i napretka naroda.

Reljković je smatrao da se narod može unaprijediti jedino znanjem, školovanjem i radom. Bio je uvjeren da su neznanje i loši običaji glavni uzrok zaostalosti Slavonije. Umro je 1798. godine, ali je ostao zapamćen kao jedan od najvažnijih slavonskih prosvjetitelja.