Diogeneš lektira za srednju školu kratak sadrzaj

DIOGENEŠ

Pisac: Titus Brezovački

Vrsta djela: Komedija

⭐ Tema djela

Glavna tema je kritika društva, licemjerja i lažnog morala.

Djelo govori o:

• društvenim manama
• neiskrenosti ljudi
• sukobu pameti i gluposti
• kritici tadašnjeg društva

💡 Ideja djela

Autor kroz humor pokazuje koliko su ljudi često neiskreni i vođeni interesima. Kroz satiru želi potaknuti čitaoca da prepozna i kritički posmatra društvene mane.

 

🧭 Redoslijed događanja 

• U središtu radnje je lik Diogeneša, koji svojim ponašanjem i razmišljanjem kritikuje društvo.
• Kroz niz komičnih situacija razotkrivaju se ljudske slabosti i licemjerje.
• Likovi ulaze u sukobe zbog svojih interesa i pogrešnih stavova.
• Na kraju se jasno pokazuje kritika društvenih odnosa i ljudskih mana.
• Radnja nije složena — više je niz satiričnih situacija koje imaju pouku.

📖Kratak sadržaj:

U jednoj gostionici, pod istim krovom žive dva gospodina, Ferdinand i Hermenegild, zapravo dvojica izgubljene brace. Davno se razdvojivsi i ziveci sada pod drugim imenima, ne znaju jedan za drugoga. Obojicu ih sluzi isti sluga, Diogenes. Radnja komedije zapocinje povratkom Diogenesa s poste i njegovim razgovorima sa svojim gospodarima. Bogati se Hermenegild puno dopisuje nadajuci se kakvoj vijesti o izgubljenom bratu. Iz Diogenesova razgovora s Ferdinandom saznajemo da je ovaj osiromasio, ali da si prije svega predbacuje odnos prema sinu iz prvog braka, kojeg je dao na odgoj nekom covjeku s kojim je zbog nemara izgubio svaku vezu. Utjeha bi mu bila kada bi barem nesto saznao o izgubljenom bratu.

 U krcmu navrati i velikas Svetloglas, kraljevski savjetnik, koji u razgovoru Diogenesu prigovara sto sluzi dva gospodara, a vjerojatno nijednog posteno, na sto mu Diogenes vjesto dokazuje kako je manje zlo da jedan sluga sluzi dva gospodara nego kada netko ubire visoka primanja za vise sluzbi koje za njega obavljaju drugi cinovnici. I nadzornika Sebirada, jednog od prolaznih gostiju, Diogenes vjesto navede da sam potvrdi kako je imetak stekao potkradajuci gospodara. Konobar Medobuz savjetuje Hermenegilda da brata trazi putem oglasa u no vinamá. Kada mu ovaj kao nagradu za dobar savjet da samo sitan bakreni novcié, lakomi se Medobuz zavjetuje da ce mu to kad-tad naplatiti. Bas u tom trenutku u gostionicu dolazi vragometni dijak Zmeknirep. Zmeknirep od Hermenegilda isprosi deset forinti, a kada to pokusa u dijaka preruseni Medobuz, dobije batine. Videci Medobuzovu pohlepu i zelju za osvetom, Zmeknirep, prerusen u Ciganina, i Diogenes prirede predstavu u kojoj Zmeknirep pijukanjem toboze dovodi novcanice iz Hermenegildova stana. Medobuz nasjedne na njihovu igru i ostane, naravno, bez svojih novcanica i jos mora platiti Diogenesu da ga ovaj ne oda svom gospodaru. Pred gostionicom se dogodila nesreca; preplaseni su konji pregazili nekog putnika. 

Ferdinand naredi da se na njegov racun pobrinu za ranjenika i salje Medobuza po brijaca, koji se bavi i namjestanjem kostiju. U jednom od sljedecih prizora Diogenes ce u razgovoru s (lijecnikom) Pohabijem vjesto razotkriti lazni moral i gramzivost lijecnika. Pohabija je Medobuz poslao Hermenegildu naivno se nadajuci napojnici iako ovaj uopce nije bolestan. Zmeknirep, ovoga puta prerusen u carobnjaka, i Diogenes jos jednom namagarce Medobuza. Zmeknirep mu pokazuje svoje carolije bacajuci sesir na mjesta gdje je Diogenes vec postavio vina i pecenke. Medobuz ce na koncu cak pristati da ga Zmeknirep izbatina i za svaku batinu piati forint nakon sto ga je ovaj uvjerio kako ce Hermenegild svaki udarac osjetiti devet puta jace. Susrevsi potom Hermenegilda, Medobuz shvaca koliko je skupo platio vlastite batine. I Hermenegild i Ferdinand razocarani neuspjehom svojih potraga spremaju se napustiti gostionicu u kojoj zive vec t r i godine. Cisteci njihovu odjecu, Diogenes slucajno zamijeni pisma koja namjeravaju odaslati. Kada nadu u svom dzepu pisma potpisana pravim bratovim imenom, Hermenegild i Ferdinand slute da bi mogli biti braca, ali kad se susretnu, previse su suzdrzani i ne uspijevaju se prepoznati. U gostionicu navrati muzikas (ocito preruseni Zmeknirep) i uvjer i lakovjernog Medobuza kako moze od ljudi praviti zive bajsove koj i sami sviraju. 

Medobuz se polakomi i pristane biti zivi bajs. Muzikas mu masno naplati svoju »mestriju«, a ugadajuci zice, dobrano mu izvrti usi. Braca se spremaju na put. Diogenes odlucuje poci s Ferdinandom koji mu je omilio kao rodeni otac. U meduvremenu se Diogenes izmirio s Medobuzom, koji je spoznao svoju lakomost i glupost, i vraca mu novac sto gaje od njega izmamio. Svi se vec gotovo rastanu kada se pojavi nastradali putnik. To je Martin Dobroslav, covjek kojemu je Ferdinand nekada povjerio odgoj svoga sina. U opcem prepoznavanju ispostavi se da je Diogenes izgubljeni Ferdinandov sin Jozef i da su Ferdinand i Hermenegild zapravo braca Pavel i Peter Ljubmir.

👤 Opis likova

Diogeneš

• pametan, kritičan i ironičan
• razotkriva tuđe mane
• simbol razuma i istine
• ismijava društvene norme

Ostali likovi

• predstavljaju tipične društvene karaktere
• često su licemjerni, pohlepni ili naivni
• služe prikazivanju društvenih slabosti
• više su tipovi nego psihološki razvijene ličnosti

 

🔎 Analiza djela

Djelo je komedija sa snažnom satiričnom porukom. Brezovački kroz humor i ironiju prikazuje društvo svog vremena i njegove probleme.

Važne karakteristike:

• društvena kritika
• satira i humor
• jednostavna radnja
• tipizirani likovi
• ismijavanje društvenih mana

Djelo pripada prosvjetiteljstvu jer naglašava razum, kritičko mišljenje i potrebu za promjenom društva.

✍️ Stil pisanja

• humorističan i satiričan
• jednostavan i razumljiv jezik
• ironija i ismijavanje
• dijalozi koji otkrivaju karaktere
• naglašena društvena kritika

🎯 Poruka djela

• Društvo treba kritički posmatrati.
• Licemjerje i lažni moral treba razotkriti.
• Razum i iskrenost su važnije od društvenih normi.

📚 O piscu — Titus Brezovački 

Titus Brezovački (1757–1805) bio je hrvatski književnik i komediograf, jedan od najvažnijih pisaca hrvatske prosvjetiteljske književnosti.

Ukratko o životu:

• Rođen u Zagrebu.
• Bio svećenik, ali i aktivan pisac i satiričar.
• Pisao komedije u kojima kritikuje društvo, plemstvo i njihove mane.
• Njegova djela su humoristična, ali imaju ozbiljnu društvenu poruku.

Najpoznatija djela:

• Diogeneš
• Matijaš Grabancijaš dijak

Njegova djela često ismijavaju licemjerje, lažni moral i društvene probleme.