 |
| Šestinski kišobran Nade Iveljić dječja je priča o izgubljenom obiteljskom kišobranu, ali i o mnogo dubljim vrijednostima. Kroz Ivekovu potragu autorica pokazuje da stare stvari mogu nositi uspomene, ljubav i obiteljsku povijest. |
Šestinski kišobran – Nada Iveljić
Naslov djela: Šestinski kišobran
Književna vrsta: dječja priča / pripovijetka
Vrsta književnosti: dječja književnost
Zbirka: Šestinski kišobran
Tema djela: dječakova potraga za izgubljenim šestinskim kišobranom i otkrivanje vrijednosti obiteljskih uspomena.
Ideja djela: obiteljske uspomene i tradicija imaju vrijednost koju ne možemo mjeriti novcem.
Mjesto radnje: Zagreb i Šestine, zagrebački kraj povezan s narodnom nošnjom i šestinskim kišobranom.
Vrijeme radnje: neodređeno vrijeme, povezano s prošlošću i obiteljskim uspomenama.
Glavni lik: Ivek
Važni likovi: susjed Francek, Ivekova obitelj, ljudi iz okolice.
Uvod u djelo
Šestinski kišobran priča je Nade Iveljić koja povezuje dječji svijet, Zagreb, Šestine, narodnu tradiciju i obiteljske uspomene. U središtu priče nalazi se dječak Ivek i stari šestinski kišobran koji nije samo običan predmet. On je uspomena na djeda, dio obiteljske prošlosti i znak jednog starog načina života. Priča je jednostavna, topla i poučna, a posebno je vrijedna jer djeci približava zagrebačku tradiciju kroz zanimljiv događaj.
Kratki sadržaj prepričano
Ivek je dječak koji živi u zagrebačkom kraju povezanom sa Šestinama i starim običajima. U njegovoj obitelji postoji poseban predmet: stari šestinski kišobran. Taj kišobran nije običan kišobran koji služi samo za zaštitu od kiše. On je uspomena na djeda i na prošla vremena. Zbog svoje starosti i ljepote ima veliku vrijednost za obitelj.
Šestinski kišobran poznat je po svome izgledu. Crven je, velik i prepoznatljiv, a povezan je sa šestinskom narodnom nošnjom i zagrebačkom tradicijom. Ivek ga ne doživljava odmah kao nešto posebno na isti način kao odrasli. Za njega je to zanimljiv predmet koji pobuđuje maštu. Djeca često u običnim stvarima vide nešto neobično, pa tako i kišobran u Ivekovim očima postaje više od predmeta.
Jednoga dana Ivek ostaje bez kišobrana. Gubitak starog šestinskog kišobrana nije mala stvar jer obitelj zna da je riječ o vrijednoj uspomeni. Ivek zbog toga osjeća krivnju i strah. Shvaća da je izgubio nešto što nije lako nadoknaditi. Nije problem samo u tome što kišobran može zaštititi od kiše, nego u tome što je povezan s obiteljskom poviješću.
Potraga za kišobranom postaje glavni događaj priče. Ivek pokušava otkriti gdje je kišobran nestao i tko ga je mogao uzeti ili pronaći. U toj potrazi sve dobiva pomalo napetu i tajanstvenu atmosferu. Za dječaka je to prava mala pustolovina jer ne zna hoće li uspjeti vratiti izgubljeni predmet.
U priči se pojavljuje susjed Francek. On ima važnu ulogu jer pomaže razriješiti tajnu oko kišobrana. Francek nije samo sporedna osoba iz susjedstva, nego čovjek koji poznaje ljude, običaje i vrijednost starih stvari. On pomaže Iveku da bolje razumije zašto je kišobran važan.
Na kišobranu se nalazi ugravirano ime Ivekovog djeda: Martin Škalar, Šestine, 1895. Taj natpis otkriva da kišobran ima svoju povijest. On nije kupljen jučer niti je obična stvar koju se može lako zamijeniti. Pripadao je djedu i nosi trag prošlog vremena. Upravo taj podatak daje priči posebnu toplinu i pokazuje zašto je obitelji toliko stalo do njega.
Ivek kroz događaj uči da se obiteljske uspomene moraju čuvati. Kada dijete izgubi neki predmet, odrasli se možda ljute, ali iza te ljutnje često stoji tuga zbog onoga što taj predmet znači. Ivek počinje shvaćati da šestinski kišobran nije vrijedan samo zato što je star ili lijep, nego zato što čuva sjećanje na ljude koji su živjeli prije njega.
Rasplet priče donosi olakšanje. Susjed Francek razjašnjava nepoznanice oko kišobrana i Ivek se s njim sretan vraća kući. Povratak kišobrana znači više od pronalaska izgubljene stvari. To je povratak obiteljske uspomene, smirenje dječakove krivnje i potvrda da dobrota, pažnja i razumijevanje mogu riješiti problem.
Na kraju priče Ivek više ne gleda na kišobran jednako kao prije. Sada zna da predmeti iz prošlosti nose priče o obitelji, zavičaju i ljudima koji su ih čuvali. Šestinski kišobran tako postaje simbol tradicije, sjećanja i povezanosti među naraštajima.
Redoslijed događanja
1. Upoznajemo šestinski kišobran
Kišobran je stari obiteljski predmet, povezan sa Šestinama, djedom i zagrebačkom tradicijom.
2. Ivek dolazi u dodir s kišobranom
Dječak ga doživljava kao zanimljiv i neobičan predmet, ali još ne razumije potpuno njegovu vrijednost.
3. Kišobran se izgubi
Nestanak kišobrana izaziva zabrinutost jer je riječ o obiteljskoj uspomeni.
4. Ivek osjeća krivnju i strah
Shvaća da je izgubio nešto važno i pokušava saznati gdje je kišobran završio.
5. Počinje potraga
Potraga za kišobranom pretvara se u malu dječju pustolovinu.
6. Pojavljuje se susjed Francek
Francek pomaže razjasniti tajnu oko kišobrana.
7. Otkriva se natpis na kišobranu
Na kišobranu je ugravirano ime Ivekovog djeda, mjesto i godina: Martin Škalar, Šestine, 1895.
8. Ivek shvaća vrijednost kišobrana
Razumije da kišobran nije samo predmet, nego uspomena i dio obiteljske prošlosti.
9. Kišobran se vraća
Ivek se sa susjedom Francekom sretan vraća kući.
10. Priča završava poukom
Dječak uči da uspomene, tradiciju i obiteljske predmete treba čuvati s pažnjom.
Tema djela
Tema priče Šestinski kišobran jest potraga za izgubljenim obiteljskim kišobranom i otkrivanje njegove prave vrijednosti. Djelo govori o djetetu koje kroz jedan događaj shvaća važnost uspomena, obitelji, tradicije i zavičaja.
Ideja djela
Ideja djela je da stare obiteljske stvari često imaju veću vrijednost od običnih predmeta. One čuvaju sjećanja na ljude, vrijeme i običaje. Priča pokazuje da dijete mora naučiti poštovati ono što je naslijeđeno, jer se u takvim predmetima nalazi dio obiteljske i zavičajne povijesti.
Pouka djela
Pouka priče je da treba čuvati uspomene i poštovati tradiciju. Nije sve vrijedno samo po tome koliko košta. Neke stvari vrijede zato što su povezane s ljudima koje volimo i s prošlošću naše obitelji. Djelo nas uči i da se pogreške mogu ispraviti ako postoji iskrenost, pomoć i dobra volja.
Opis likova
Ivek
Ivek je glavni lik priče. On je dječak koji se nađe u neugodnoj situaciji jer se izgubi stari šestinski kišobran. Na početku možda ne razumije potpuno zašto je taj predmet toliko važan, ali kroz događaje sazrijeva. Osjeća krivnju, zabrinutost i želju da se problem riješi. Ivek je znatiželjan, osjećajan i sposoban naučiti važnu lekciju. Njegov lik pokazuje kako dijete kroz jednu pogrešku može bolje razumjeti obitelj i tradiciju.
Susjed Francek
Francek je važan sporedni lik. On pomaže razriješiti nepoznanicu oko kišobrana i vraća mir u priču. Predstavlja mudrost, iskustvo i dobrotu susjeda koji zna vrijednost starih stvari. Francek razumije da šestinski kišobran nije običan predmet, nego uspomena koja ima svoju priču.
Ivekov djed Martin Škalar
Djed se ne pojavljuje kao aktivan lik u radnji, ali je vrlo važan jer je kišobran povezan s njim. Njegovo ime ugravirano je na kišobranu, zajedno s mjestom i godinom. Time djed postaje prisutan kroz uspomenu. On predstavlja obiteljsku prošlost i vezu između starijih i mlađih naraštaja.
Ivekova obitelj
Ivekova obitelj važna je jer pokazuje koliko obiteljske uspomene znače ljudima. Za odrasle kišobran nije samo stvar, nego dio prošlosti. Njihova zabrinutost pomaže Iveku da shvati kako se uspomene moraju čuvati.
Ljudi iz okolice
Ljudi iz susjedstva i okolice stvaraju sliku zagrebačkog i šestinskog kraja. Kroz njih se osjeća zajednica u kojoj ljudi poznaju jedni druge, pomažu jedni drugima i čuvaju običaje.
Kratka analiza djela
Šestinski kišobran dječja je priča s realističnim i poučnim obilježjima. Nada Iveljić piše jednostavno, toplo i razumljivo. Radnja nije velika ni dramatična, ali je za dijete važna jer se oko izgubljenog predmeta razvija osjećaj krivnje, straha, potrage i olakšanja.
Posebnost priče je u tome što jedan predmet postaje nositelj značenja. Kišobran nije samo kišobran. On je simbol Šestina, Zagreba, obitelji, djeda i tradicije. Kroz njega autorica pokazuje kako se prošlost može sačuvati u predmetima koji se prenose iz naraštaja u naraštaj.
Djelo ima i zavičajnu vrijednost jer čitatelja upoznaje sa šestinskim kišobranom, prepoznatljivim dijelom zagrebačke tradicije. Priča nije suhoparno objašnjenje običaja, nego kroz dječji doživljaj pokazuje zašto takvi predmeti mogu biti važni.
Simbolika šestinskog kišobrana
Šestinski kišobran simbolizira tradiciju, obiteljsku uspomenu i povezanost s prošlošću. Njegova crvena boja i poseban izgled podsjećaju na šestinsku narodnu nošnju i zagrebački kraj. U priči kišobran postaje znak da stare stvari ne treba odbacivati ili zanemariti, jer one često nose sjećanja na ljude i događaje koji su oblikovali obitelj.
Zašto je djelo važno?
Djelo je važno jer djecu uči da vrijednost nečega ne ovisi samo o novcu. Stari obiteljski predmeti mogu biti dragocjeni jer čuvaju uspomene. Priča također potiče poštovanje prema tradiciji, zavičaju i starijim naraštajima. Zbog jednostavnog jezika i tople poruke prikladna je za mlađe čitatelje.
O autorici – Nada Iveljić
Nada Iveljić bila je hrvatska književnica poznata po djelima za djecu i mlade. Rođena je 4. travnja 1931. godine u Zagrebu, a umrla je 6. rujna 2009. godine. Pisala je pripovijetke, romane, slikovnice, pjesme i igrokaze. U svojim djelima često je spajala dječji svijet, maštu, zavičajne motive, dobrotu i pouku.
Zbirka Šestinski kišobran jedno je od njezinih poznatih djela za djecu. Posebno je važna jer povezuje književnost s hrvatskom i zagrebačkom tradicijom. Za knjigu priča Šestinski kišobran autorica je dobila nagradu Grigor Vitez 1972. godine.
Poznata djela Nade Iveljić
- Šestinski kišobran
- Dođi da ti pričam
- Školsko dvorište
- Vodena Sokolica
- Sat očeva
- Konjić sa zlatnim sedlom
- Želiš li vidjeti bijele labudove?
- Zagrebački vrapčići
Moje mišljenje o djelu
Priča Šestinski kišobran sviđa mi se jer na jednostavan način pokazuje koliko uspomene mogu biti važne. Na početku se može činiti da je riječ samo o izgubljenom kišobranu, ali kasnije se vidi da taj kišobran znači mnogo više. On je veza s djedom, obitelji i prošlim vremenom. Sviđa mi se i lik susjeda Franceka jer pomaže Iveku i pokazuje da dobri ljudi mogu riješiti problem. Priča je kratka, ali topla i poučna.
Zaključak
Šestinski kišobran Nade Iveljić dječja je priča o izgubljenom obiteljskom kišobranu, ali i o mnogo dubljim vrijednostima. Kroz Ivekovu potragu autorica pokazuje da stare stvari mogu nositi uspomene, ljubav i obiteljsku povijest. Kišobran s ugraviranim djedovim imenom postaje simbol tradicije i povezanosti među naraštajima. Djelo uči djecu da poštuju obitelj, zavičaj i predmete koji čuvaju uspomene.
FAQ – Šestinski kišobran
Tko je napisao djelo Šestinski kišobran?
Djelo Šestinski kišobran napisala je hrvatska književnica Nada Iveljić.
Kojoj književnoj vrsti pripada Šestinski kišobran?
Djelo pripada dječjoj priči, odnosno pripovijetki.
Tko je glavni lik u priči?
Glavni lik je dječak Ivek.
Što se događa u priči?
U priči se izgubi stari obiteljski šestinski kišobran, a Ivek uz pomoć susjeda Franceka otkriva njegovu vrijednost i vraća ga kući.
Zašto je šestinski kišobran važan?
Važan je jer nije običan predmet, nego obiteljska uspomena povezana s Ivekovim djedom Martinom Škalarom.
Što piše na kišobranu?
Na kišobranu je ugravirano ime Ivekovog djeda, mjesto i godina: Martin Škalar, Šestine, 1895.
Tko je Francek?
Francek je susjed koji pomaže Iveku razriješiti nepoznanicu oko kišobrana.
Gdje se odvija radnja?
Radnja je povezana sa Zagrebom i Šestinama, krajem poznatim po narodnoj nošnji i šestinskom kišobranu.
Koja je tema djela?
Tema djela je potraga za izgubljenim šestinskim kišobranom i otkrivanje vrijednosti obiteljskih uspomena.
Koja je pouka djela?
Pouka je da uspomene, tradiciju i obiteljske predmete treba čuvati jer oni nose sjećanja na ljude i prošla vremena.
Odlicna lektira super je
OdgovoriIzbriši