 |
| O mamama sve najbolje vrijedan je i poseban roman jer na duhovit način prikazuje majku kao stvarnu osobu, a ne kao idealizirani lik. Sanja Pilić spaja obiteljsku svakodnevicu, maštu i priču o pisanju romana. Djelo je zabavno, neobično i toplo, ali istodobno nosi ozbiljnu poruku: majke su ljudi s osjećajima, snovima i slabostima, i baš zato zaslužuju razumijevanje. |
O mamama sve najbolje – Sanja Pilić
Autorica: Sanja Pilić
Naslov djela: O mamama sve najbolje
Vrsta djela: roman za djecu i mlade, obiteljski i humoristični roman s postmodernim elementima
Godina prvog izdanja: 1990.
Mjesto prvog izdanja: Zagreb
Nakladnik prvog izdanja: Mladost, Biblioteka Vjeverica
Mjesto radnje: Zagreb, stan obitelji Rudinsky, gradske ulice, vrtić, kino, Tuškanac, gostionica i prostori svakodnevnog obiteljskog života
Vrijeme radnje: suvremeno doba, vrijeme blisko razdoblju nastanka romana
Glavni lik: Karamela Rudinsky
Ostali važni likovi: Valdemar, Naranča, Lastan, Velimir, Rene, Marijana, teta Ružica
Tema: život neobične mame, njezina obitelj, mašta, pisanje romana i potraga za vlastitim prostorom i identitetom
Ideja: majke nisu samo savršene kućanice i odgojiteljice, nego stvarne osobe koje imaju svoje snove, slabosti, humor, umor, maštu i potrebu da budu shvaćene.
Uvod u djelo
O mamama sve najbolje roman je koji na duhovit i neobičan način prikazuje majku kao glavni lik. Sanja Pilić ne piše o idealnoj, uvijek mirnoj i savršenoj mami, nego o Karameli Rudinsky, ženi punoj mašte, nemira, osjećaja i kreativnih ideja. Djelo je posebno jer spaja svakodnevni obiteljski život, humor, maštu i samo nastajanje književnog djela.
Kratki sadržaj
Karamela Rudinsky živi u Zagrebu sa svojim mužem Valdemarom i djecom, Narančom i Lastanom. Ona je majka, supruga i spisateljica, ali nije obična i mirna mama kakve se često pojavljuju u dječjim knjigama. Karamela je nemirna, maštovita, ponekad rastresena, ponekad djetinjasta, ali uvijek zanimljiva. Ona ne želi da mame budu prikazane samo kao žene koje kuhaju, peru, brinu se za djecu i uvijek sve znaju. Zato odlučuje napisati knjigu o mami, ali ne o savršenoj mami, nego o stvarnoj, neobičnoj i pomalo otkačenoj mami.
Na početku se Karamela predstavlja kao osoba koja želi govoriti o sebi i o drugim mamama. Odlučuje da će u romanu postati lik i da će se zvati Karamela. Time počinje igra između stvarnosti i mašte. Njezin svakodnevni život stalno se miješa s izmišljenim svijetom koji stvara. Karamela se teško usredotočuje na pisanje jer je ometaju obiteljske obaveze, djeca, muž, prijatelji i vlastite misli. Ona želi imati svoj prostor i mir, ali u obiteljskom životu to nije lako.
Karamela često bježi u maštu i zamišlja različite situacije. Ponekad se ponaša kao da mijenja identitet, kao da na trenutak postaje neka druga osoba. To pokazuje koliko joj je potreban izlaz iz svakodnevice. Iako voli svoju obitelj, ponekad osjeća da je nitko ne razumije. Valdemar je praktičniji i čvršće stoji na zemlji, pa ne može uvijek shvatiti njezine spisateljske nemire. Djeca, Naranča i Lastan, također traže svoje, pa Karamela često nema dovoljno mira za pisanje.
Jedan od najneobičnijih dijelova romana nastaje kada se pojavljuje Velimir, lik iz Karameline mašte. On više nije samo izmišljeni lik, nego ulazi u stvarni svijet. Time se granica između romana koji Karamela piše i života koji živi potpuno pomiče. Velimir postaje dio zbivanja, razgovara s drugima i ponaša se kao stvarna osoba, iako ima nešto neobično – nema otiske prstiju. Njegova pojava dodatno pojačava osjećaj da se u ovom romanu stvarnost i mašta stalno prepliću.
Karamela pokušava dovršiti roman, ali je sve odvlači na drugu stranu. Zove prijatelje i traži pomoć. U njezin stan dolaze Rene, Marijana, teta Ružica i drugi. Svi imaju svoje prijedloge, mišljenja i komentare. Umjesto da joj olakšaju pisanje, oni stvaraju još veću zbrku, ali i daju romanu posebnu živost. Rene sanja o vlastitoj gostionici, teta Ružica mu u tome pomaže, a Velimir se zaljubljuje u Marijanu. Život se širi u različitim smjerovima, a Karamelin roman čeka da bude dovršen.
Na kraju roman ipak dobiva svoju sudbinu. Završava na polici u gostionici koju otvara Rene. Tamo ga pronalazi urednik Zlatko Hotko, čita ga i želi ga objaviti. Tako Karamelin trud, mašta i nered ipak dobivaju smisao. Roman završava vedro i duhovito, s porukom da i svakodnevni život jedne mame može biti vrijedan književnosti.
Redoslijed događanja
1. Autorica najavljuje da želi napisati knjigu o mamama jer smatra da mame u književnosti često nisu prikazane dovoljno stvarno.
2. U priči se pojavljuje Karamela Rudinsky, majka, supruga i spisateljica.
3. Upoznajemo njezinu obitelj: muža Valdemara, kćer Naranču i sina Lastana.
4. Karamela pokušava pisati roman, ali je stalno ometaju svakodnevne obaveze i obiteljski problemi.
5. Ona osjeća da joj treba vlastiti prostor, mir i razumijevanje.
6. Karamelina mašta postaje sve jača i u priči se pojavljuje Velimir, lik koji prelazi iz izmišljenog u stvarni svijet.
7. Karamela traži pomoć prijatelja i poznanika kako bi nastavila pisanje.
8. U njezin stan dolaze Rene, Marijana, teta Ružica i drugi likovi.
9. Rene počinje razmišljati o otvaranju gostionice, a teta Ružica mu u tome pomaže.
10. Velimir se zaljubljuje u Marijanu.
11. Karamelin roman ostaje nedovršen i zapostavljen, ali ipak ne nestaje.
12. Roman završava u Reneovoj gostionici.
13. Urednik Zlatko Hotko pronalazi roman, čita ga i odlučuje da ga želi objaviti.
14. Priča završava vedro, uz osjećaj da su Karamelina mašta i upornost ipak pobijedile.
Opis glavnih i sporednih likova
Karamela Rudinsky
Karamela Rudinsky glavni je lik romana. Ona je majka, supruga i spisateljica za djecu i mlade. Ima trideset pet godina, ali u sebi nosi mnogo dječje radoznalosti, nemira i potrebe za igrom. Nije prikazana kao savršena majka, nego kao stvarna osoba koja se umara, ljuti, sanja, mašta i ponekad želi pobjeći od svakodnevnih obaveza. Karamela voli svoju obitelj, ali želi i vlastiti prostor. Ona je kreativna, duhovita, rastresena, osjetljiva i pomalo nezrela, ali upravo zato djeluje živo i uvjerljivo.
Valdemar
Valdemar je Karamelin muž. On je praktičniji, ozbiljniji i prizemniji od Karamele. Radi i brine se za obitelj, ali često ne razumije u potpunosti Karamelinu potrebu za pisanjem, maštom i slobodom. Ponekad je ljubomoran ili nestrpljiv, no nije negativan lik. On predstavlja stvarnost, obaveze i svakodnevni red koji se stalno sudara s Karamelinom maštom.
Naranča
Naranča je Karamelina kći. Ona je zrelija nego što bi se na prvi pogled očekivalo i često djeluje razumno. U obitelji ponekad izgleda kao osoba koja smiruje situaciju i bolje razumije neke odnose od odraslih. Naranča pokazuje kako djeca u obitelji često vide više nego što roditelji misle.
Lastan
Lastan je Karamelin sin. On je mlađe dijete, živahan, znatiželjan i zahtjevan. Njegova prisutnost pokazuje svakodnevne obaveze majčinstva. Karamela ga voli, ali zbog njega i drugih obaveza često nema mir koji joj treba za pisanje.
Velimir
Velimir je jedan od najneobičnijih likova u romanu. On nastaje kao lik iz Karameline mašte, ali prelazi u stvarni svijet. Nema otiske prstiju, što ga razlikuje od običnih ljudi i podsjeća da pripada svijetu izmišljenog. Velimir je važan jer pokazuje kako u romanu mašta nije samo bijeg, nego snaga koja može promijeniti stvarnost. Kasnije se zaljubljuje u Marijanu.
Rene
Rene je Karamelin i Valdemarov prijatelj. Duhovit je, spreman pomoći i ima svoje snove. Njegova želja da otvori gostionicu pokazuje da i odrasli likovi, osim Karamele, traže nešto svoje. Rene u radnju unosi živost, razgovor i praktičnu promjenu.
Marijana
Marijana je Karamelina prijateljica. Ona se zaljubljuje u Velimira, čime se dodatno pojačava neobična veza između stvarnog i izmišljenog svijeta. Njezin lik pokazuje da Karamelina mašta ne ostaje zatvorena samo u njezinoj glavi, nego utječe i na druge.
Teta Ružica
Teta Ružica je sporedni lik koji se postupno mijenja. U početku može djelovati čangrizavo i strogo, ali kasnije pokazuje toplinu, otvorenost i spremnost da pomogne. Povezana je s Reneovim planom o gostionici i pokazuje da se ljudi mogu mijenjati i iznenaditi druge.
Analiza djela
O mamama sve najbolje nije običan roman o obitelji. Sanja Pilić u njemu namjerno ruši tradicionalnu sliku majke kao savršene, tihe, požrtvovne i uvijek uredne osobe. Karamela nije takva. Ona je majka koja voli djecu, ali se ponekad umori. Ona je supruga, ali nije samo dio obiteljskog reda. Ona je spisateljica, ali se bori s nedostatkom mira, inspiracije i vlastitog prostora. Upravo zbog toga roman djeluje moderno i iskreno.
Posebnost djela nalazi se u preplitanju stvarnosti i mašte. Karamela pokušava pisati roman, ali njezin život neprestano ulazi u pisanje. Istodobno, likovi iz njezine mašte počinju ulaziti u stvarnost. Time roman govori ne samo o majčinstvu, nego i o samom nastajanju književnog djela. Čitatelj ne prati samo gotovu priču, nego i nered, sumnje, prekide, smiješne situacije i unutarnje borbe koje prate stvaranje romana.
Djelo ima mnogo humora, ali taj humor nije površan. Iza smiješnih i neobičnih situacija nalazi se ozbiljna tema: odrasli ljudi često moraju glumiti da su sigurni, razumni i odgovorni, iako u sebi imaju strahove, želje, maštanja i slabosti. Sanja Pilić pokazuje da majka može biti brižna i nesavršena u isto vrijeme. To je glavna vrijednost romana. On uči čitatelja da obitelj nije uvijek uredna i mirna, ali da se ljubav često vidi upravo u svakodnevnom neredu, svađama, pokušajima i opraštanju.
Tema i ideja djela
Tema djela je život Karamele Rudinsky, neobične majke i spisateljice, koja pokušava napisati roman o mamama dok se oko nje odvija živ, kaotičan i duhovit obiteljski život.
Ideja djela je da majke ne treba prikazivati kao savršene i jednolične osobe. One imaju pravo na umor, maštu, pogreške, humor, ljutnju, snove i vlastiti prostor. Roman poručuje da je stvarna mama zanimljivija, toplija i uvjerljivija od idealizirane slike majke.
O piscu ukratko
Sanja Pilić hrvatska je književnica rođena 16. svibnja 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, koloristica i trik-snimateljica na crtanom filmu. Poznata je kao jedna od najčitanijih hrvatskih autorica za djecu i mlade. Njezina djela često govore o obitelji, odrastanju, osjećajima, svakodnevnim problemima, humoru i unutarnjem svijetu djece i mladih.
Za roman O mamama sve najbolje dobila je Nagradu Grigor Vitez 1990. godine. Među njezinim poznatim djelima nalaze se: Nemam vremena, Mrvice iz dnevnog boravka, E, baš mi nije žao, Zafrkancije, zezancije, smijancije i ludancije, Sasvim sam popubertetio, Hoću i ja, Jesam li se zaljubila?, Što mi se to događa?, Zar baš moram u školu?, Pošalji mi poruku! te popularni serijal slikovnica o Maši.
Moje mišljenje o djelu
Ovo djelo mi je zanimljivo jer majku ne prikazuje na uobičajen način. Karamela nije savršena, ali je zbog toga mnogo stvarnija i bliža čitatelju. Sviđa mi se što roman ima humor, maštu i neobične događaje, ali ipak govori o ozbiljnim stvarima: o obitelji, nerazumijevanju, pisanju i potrebi da svaka osoba ima svoj prostor. Djelo pokazuje da odrasli nisu uvijek sigurni i ozbiljni, nego i oni ponekad lutaju, maštaju i traže sebe.
Zaključak
O mamama sve najbolje vrijedan je i poseban roman jer na duhovit način prikazuje majku kao stvarnu osobu, a ne kao idealizirani lik. Sanja Pilić spaja obiteljsku svakodnevicu, maštu i priču o pisanju romana. Djelo je zabavno, neobično i toplo, ali istodobno nosi ozbiljnu poruku: majke su ljudi s osjećajima, snovima i slabostima, i baš zato zaslužuju razumijevanje.
FAQ – najčešća pitanja
Tko je napisao djelo O mamama sve najbolje?
Djelo O mamama sve najbolje napisala je hrvatska književnica Sanja Pilić.
Koja je vrsta djela O mamama sve najbolje?
Djelo je roman za djecu i mlade. Može se opisati kao humoristični, obiteljski i postmoderni roman jer se u njemu miješaju stvarnost, mašta i priča o nastajanju romana.
Tko je glavni lik u romanu?
Glavni lik je Karamela Rudinsky, neobična, maštovita i duhovita majka koja pokušava napisati roman o mamama.
Gdje se odvija radnja romana?
Radnja se uglavnom odvija u Zagrebu, u obiteljskom stanu, na gradskim ulicama i u prostorima svakodnevnog života.
Koja je glavna poruka djela?
Glavna poruka je da majke nisu savršeni i jednolični likovi, nego stvarne osobe koje imaju svoje želje, slabosti, snove, umor i pravo na vlastiti život.