Povjestice – kratki sadržaj i analiza svih 16 povjestica
Postolar i vrag, Kameni svatovi, Kugina kuća, Smrt Petra Svačića, Propast Venecije i ostale priče u stihovima: radnja, likovi, tema, ideja, pouka, stilske figure i pitanja za ponavljanje.
O zbirci Povjestice
August Šenoa napisao je niz povjestica, pripovjednih pjesama u kojima se isprepliću povijesni događaji, pučke predaje, legende, humor i snažne osjećajne slike. Za razliku od prozne pripovijetke, ovdje je priča oblikovana u stihovima, često u rimama i s izraženim ritmom. Neke povjestice opisuju konkretne povijesne prilike, a druge se služe fantastičnim bićima, kletvama i čudesnim obratima.
Školski izbori ne sadrže uvijek iste pjesme. Ovdje je obrađen izbor od 16 povjestica, prema sadržaju izdanja dostupnoga u e-Lektirama.
Povjestice: pripovjedne pjesme, najčešće epsko-lirskoga karaktera; ponegdje balade ili legende u stihovima.
Druga polovica 19. stoljeća; Šenoino doba.
Povijest i domoljublje, pravda i nasilje, ljubav, pohlepa, dobrota i natprirodno.
Pjesnički pripovjedač najčešće govori u trećemu licu, uz dijalog, komentare i osjećajne uzvike.
Sadržaj zbirke – odaberi povjesticu
Kratki sadržaj i analiza svake povjestice
Svaka povjestica ima vlastitu radnju, glavne i sporedne likove te pouku. Povijesne priče čitaju se kao književna umjetnička djela, a ne kao doslovni povijesni dokumenti.
Postolar i vrag
Kratki sadržaj
Siromašni postolar imao je mnogo djece, ali malo hrane. U očaju zazove samoga vraga i sklopi s njim pogodbu – dobit će bogatstvo i izobilje, ali za sedam godina mora poći s njim u pakao. Vrijeme prolazi, a postolar se obogati.
Jedne večeri u njegovu kuću dolazi neznanac – Sin Božji – i moli prenoćište. Postolar ga srdačno primi i pogosti. Kao nagradu dobiva tri želje. Postolar traži neobične darove: tko sjedne na njegov tronožac, ne može ustati bez njegova dopuštenja; tko pogleda kroz njegov prozor, ne može izvući glavu; tko dotakne krušku u njegovu vrtu, ne može se odmaknuti.
Kad dođe vrag po svoju dušu, postolar ga lukavo zarobi na tronošcu i prisili ga da produži rok za novih sedam godina. Isti se prizor ponavlja i drugi put, a treći put vrag ostane zalijepljen za krušku. Postolar i njegovi momci dobro ga izmlate. Na kraju vrag oslobađa njegovu dušu i zauvijek nestaje.
Postolarove su tri želje naizgled neobične, ali upravo mu one pomažu da nadmudri vraga. Prvi put vrag ostaje zarobljen na tronošcu, drugi put ne može izvući glavu iz prozora, a treći put ostaje prikovan uz krušku. Nakon što ga postolarovi pomoćnici istuku, vrag konačno odustaje od pogodbe. Priča spaja siromaštvo, gostoljubivost, humor i natprirodnu kaznu.
Siromaštvo, iskušenje zlom i nadmudrivanje vraga.
Gostoljubivost, domišljatost i dobro djelo mogu biti važniji od bogatstva.
Glavni lik
Siromašan obrtnik, pogriješi u očaju, ali pokazuje dobrotu prema gostu i snalažljivost u opasnosti.
Sporedni likovi
Zavodi ponudom bogatstva, traži postolarovu dušu, naposljetku mora popustiti.
Prerušen gost koji nagrađuje postolarovo gostoprimstvo.
Pomažu majstoru da se konačno oslobodi vragova pritiska.
Anka Neretvanka
Kratki sadržaj
Uz nemirno more Anka, žena neretvanskog bana Radovana, gleda prema pučini i iščekuje mužev povratak. Neretvanski brodovi bore se s arapskim gusarima, a Anka se nada da će njezini pobijediti. U jednom trenutku čini se da neprijatelj uzmiče, ali tada se bitka preokreće: kršćanski barjak tone zajedno s Radovanom.
Kad gusari pristanu uz obalu, Anka zna da će uskoro stići do dvora. Uzjaše muževa konja i pokušava pobjeći preko krševitih staza. Neprijateljska četa joj je za petama. Shvativši da više ne može umaći, odlučuje skočiti s litice u ponor, radije nego dopustiti da je zarobe. Njezina sudbina ostaje u narodnom pamćenju kao tragičan znak otpora.
Junaštvo i tragična sudbina žene u vrijeme pomorskog napada.
Anka pokazuje odlučnost i privrženost slobodi u bezizlaznoj situaciji.
Glavni lik
Hrabra i odlučna banica koja strahuje za supruga, a potom sama odlučuje o svojoj sudbini.
Sporedni likovi
Ankin muž, predvodi neretvansku četu i pogiba u boju.
Neprijateljski napadači koji ugrožavaju Anku i njezin kraj.
Kameni svatovi
Kratki sadržaj
Pod Susedgradom živjeli su bogati mlinar i mlinarica. Njihov sin zaljubio se u siromašnu djevojku Janju. Majka se tomu oštro protivi jer smatra da djevojka nije dostojna njihove obitelji. Unatoč njezinim prijekorima, sin ostaje uz Janju.
Kad je zazvonilo svadbeno zvono, mlinarica u bijesu prokune sina i njegovu nevjestu. U tom trenutku, prema legendi, svatovi se pretvaraju u kamen. Tako nastaje poznata priča o „kamenim svatovima“ kod Susedgrada.
Mlinarica ne odbija Janju zato što je loša osoba, nego zato što je siromašna. Njezin muž podsjeća je da je i sam nekada bio siromah, ali majka ostaje neumoljiva. Sin odabire ljubav, a majčina kletva, izgovorena u trenutku bijesa, u legendi pretvara cijelu svadbenu povorku u stijene. Tako narod objašnjava nastanak neobičnih stijena na Medvednici.
Zabranjena ljubav i majčinska oholost zbog imovinskih razlika.
Predrasude i osuda tuđe ljubavi mogu razoriti sreću.
Glavni lik
Bogatstvo joj je važnije od sinove sreće; tvrdoglava i ohola, proklinje svatove.
Sporedni likovi
Voli Janju i odlučuje je oženiti unatoč majčinu protivljenju.
Siromašna djevojka koju mlinarica odbacuje.
Suprotstavlja se ženinoj oholosti i podsjeća je na vlastitu siromašnu prošlost.
Kakvu Hrvati djecu jedu?
Kratki sadržaj
U Beču se proširi strašna priča o hrvatskim pandurima. Jedan preplašeni krojačić opisuje kako je na putu susreo četu snažnih vojnika koji su ga natjerali da s njima pleše, pije i veseli se. U strahu je njihove šale protumačio kao prijetnju pa građanima prepričava da Hrvati čak jedu djecu. U gradu nastaje panika.
Ubrzo hrvatski panduri pod vodstvom Franje Trenka svečano prolaze ispred Marije Terezije. Svaki vojnik nosi malo dijete od kruha, odnosno pecivo, i pred okupljenima ga pojede. Trenk duhovito objašnjava kraljici da su to jedina „djeca” koju njegovi ljudi jedu. Mnoštvo shvaća da je glasina bila pretjerivanje. Završetak ismijava lakovjernost, strah od nepoznatih ljudi i širenje predrasuda.
Širenje glasina i neutemeljen strah od hrvatskih vojnika.
Predrasuda nastaje kada se tuđa ponašanja tumače bez razumijevanja.
Glavni lik
Preplašeni pripovjedač čije pretjerivanje izaziva paniku u Beču.
Sporedni likovi
Zapovjednik hrvatskih pandura koji duhovito raskrinkava glasinu.
Vladarica pred kojom panduri pokazuju da glasina nije istinita.
Vojnici prikazani kroz kontrast zastrašujućeg izgleda i stvarnog ponašanja.
Kugina kuća
Kratki sadržaj
U primorskom selu živi Jela sa svojim sinom Radom. Jedne noći dječak ode prespavati kod strine dok mu je majka odsutna. Na putu kući Jelu presretne jeziva bijela žena. Otkriva joj da je ona kuga i zahtijeva da je žena prenese u selo. Jela je najprije odbija jer zna da bi tako izložila sve susjede smrtonosnoj bolesti.
Kuga joj tada obećava da će poštedjeti njezinu kuću, ali prijeti smrću malome Radi. Jela u očaju pristaje ponijeti kugu, vjerujući da će spasiti sina. Kuga pohara gotovo cijelo selo, a kada se majka vrati, Rade nije kod kuće: kuga ga je zatekla kod strine, gdje su oboje umrli. Jela je izgubila i sina i susjede. Na kraju ostaje sama, a napuštenu kuću narod pamti kao Kuginu kuću.
Majčina ljubav suočena sa sebičnom odlukom u opasnosti.
Zlo koje dopuštamo drugima može na kraju pogoditi i nas same.
Glavni lik
Majka koja iz straha za sina donosi kobnu odluku i ostaje sama.
Sporedni likovi
Jelin sin koji prespava kod strine i strada u epidemiji.
Personificirana smrtonosna bolest koja Jelu iskušava lažnim obećanjem.
Prima maloga Radu na noćenje i također strada.
Vilin prsten
Kratki sadržaj
Natko kao dječak sluša majčinu priču o vilama koje se okupljaju na čudesnoj gori. Kad odraste, u njemu se javlja neodoljiva želja da pronađe taj svijet. Na vilinskoj gori susreće vile i posebno se zbližava s vilom pjevalicom, koja ga nadahnjuje da postane pjesnik. Uz njezinu pomoć Natko otkriva snagu riječi, ljepote i istine.
Nakon dugog vremena Natko odlazi među ljude kako bi svojim pjesništvom pomagao svijetu. Njegovi stihovi donose mu slavu, ali pred carevom kćeri njegov dar ne uspijeva probuditi ljubav. Natko posegne za čarobnim vilinskim prstenom, stvori bogatu palaču i zadobije carevnu naklonost. U udobnosti i bogatstvu napušta pjesništvo, zaboravlja svoj prvotni poziv i prestaje pomagati drugima.
Jedne noći vraća se vila, optužuje ga da je dar iznevjerio i izriče prokletstvo. Raskoš nestaje, a Natko ostaje sam, nesretan i nijem. Sudbina pjesnika pokazuje što se događa kada se vlastito poslanje zamijeni prolaznim užitkom.
Pjesnički dar, iskušenje bogatstvom i nevjernost vlastitom pozivu.
Dar ima vrijednost kada ga čovjek koristi odgovorno i u korist drugih.
Glavni lik
Nadaren mladić i pjesnik koji postaje slavan, ali posrće pred iskušenjem lagodna života.
Sporedni likovi
Nadahnjuje Natka, uči ga i simbolizira njegov pjesnički poziv.
Njezina hladnoća navodi Natka da zloupotrijebi čarobni prsten.
U djetinjstvu mu pripovijeda priču koja pokreće njegovu potragu.
Božja plahtica
Kratki sadržaj
U jednom selu žive dva susjeda: bogat, ali ohol čovjek u lijepome dvoru i siromah u skromnoj kolibi. Za olujne noći Bog i sveti Petar putuju zemljom i traže prenoćište. Najprije pokucaju na bogataševa vrata, no on ih grubo otjera. Siromah ih, iako gotovo ništa nema, ljubazno prima i s njima dijeli posljednji zalogaj.
Ujutro gosti odlaze, ali za sobom ostavljaju blagoslov. Siromahova se sreća mijenja nabolje, a lišće na kojemu je Isus prenoćio zamiriše i dobiva ime Božja plahtica. Bogataševo imanje propada. Priča pokazuje da vrijednost čovjeka nije u njegovu imetku, nego u odnosu prema drugima.
Gostoljubivost siromaha i oholost bogataša.
Dobrota i spremnost na dijeljenje važniji su od materijalnog bogatstva.
Glavni lik
Skroman i požrtvovan čovjek koji pomaže neznancima bez očekivanja nagrade.
Sporedni likovi
Putnici koji iskušavaju ljudsku dobrotu.
Ohol susjed koji odbija pomoći drugima.
Gvozdeni div
Kratki sadržaj
Pokraj gorskoga jezera nalazi se grad u kojemu djevojka živi kao zatočenica gvozdenoga diva. Okrutni čuvar uskraćuje joj slobodu, sunčevu svjetlost i radost, a ona sve više tuguje. Jedne noći na obalu dopliva neobična zlatna riba čiji sjaj privuče divovu pozornost.
Pohlepni div želi uhvatiti čudesnu ribu, naginje se nad vodu i pada u dubinu jezera. Djevojka napokon izlazi iz zatočeništva, ponovno vidi sunce i raduje se slobodi. Div ostaje na dnu jezera, gdje hrđa. Kratka povjestica prikazuje kako pohlepa i nasilje na kraju uništavaju samoga tlačitelja.
Oslobađanje djevojke od okrutnog diva.
Pohlepa slabi silnika, a sloboda je dragocjena.
Glavni lik
Žrtva bezdušne sile koja nakon pada diva ponovno pronalazi slobodu.
Sporedni likovi
Okrutni čuvar i simbol nasilja, propada zbog vlastite pohlepe.
Čudesni motiv koji izaziva divov pad.
Prokleta klijet
Kratki sadržaj
U starome Susjedgradu Franjo Tahi okuplja plemstvo na raskošnu gozbu. Dok bogataši piju, plešu i slave vlastita prava, gospodar se hvali moći nad kmetovima. Kad dozna da jedan seljak ima dobro vino, odlučuje ga kazniti zato što se usudio posjedovati nešto bolje od gospodara. Usred noći Tahi s naoružanim ljudima stiže do seljakove kuće i klijeti.
Tahi grubo napada skromno imanje, vrijeđa seljaka i naređuje mu da napusti zemlju sa ženom i djecom. Seljak spašava obitelj i s obližnje stijene proklinje gospodarevu okrutnost. Proriče da će Tahijevo nasilje jednom dovesti do propasti njegova imena i grada.
Tahija potom nagrizaju strah i grižnja savjesti. Jedne noći vidi kako se ruši klijet koju je uništio te u strahu umire. Povjestica završava slikom propalog Susjedgrada i nadom da će običan narod dočekati pravednije vrijeme.
Samovolja plemića i otpor poniženoga kmeta.
Vlast bez pravde ne traje vječno; zlostavljanje drugih vodi propasti.
Glavni lik
Ohol i nasilan vlastelin koji smatra da je seljak samo sredstvo njegove moći.
Sporedni likovi
Brani dostojanstvo svoje obitelji i izriče kletvu protiv nasilnika.
Plemstvo koje podupire gospodarevo nasilje.
Supruga i djeca ugroženi gubitkom doma.
Vinko Hreljanović
Kratki sadržaj
Senjski uskoci vraćaju se s mora kroz snažnu buru, a predvodi ih vojvoda Vinko Hreljanović. U gradu pripovijeda što se dogodilo na Hvaru: mletački zapovjednik Venier obećao je mir i siguran ulazak u luku, ali je potom napao uskoke. U zasjedi je poginuo Vinkov brat Niko. Ogorčeni Vinko zaklinje se da će osvetiti njegovu smrt.
Vinko uskoro sa svojim ljudima tajno dolazi na mletački brod upravo kada Venier slavi pobjedu nad Senjanima. Uskoci iznenađuju posadu, osvajaju brod i odvode zapovjednika. Pred svojim suborcima Vinko mu sudi zbog izdaje i ubojstva brata. Venier biva pogubljen, a njegov brod uništen.
Pjesma slavi odlučnost senjskih uskoka, ali čitatelju otvara i pitanje granice između osvete i pravde.
Izdaja, smrt brata i osveta senjskog uskoka.
Kršenje zadane riječi i nasilje izazivaju nove tragedije.
Glavni lik
Hrabar senjski vojvoda, odan bratu i uskocima, ali i vođen snažnom željom za osvetom.
Sporedni likovi
Vinkov brat ubijen u prijevarnom mletačkom napadu.
Mletački zapovjednik koji pogazi obećanu sigurnost i izazove osvetu.
Vinkovi suborci koji sudjeluju u napadu i suđenju.
Propast Venecije
Kratki sadržaj
U duždevoj palači na Markovu trgu mletačko vijeće raspravlja o Napoleonovu ultimatumu. Mlađi su za rat, stariji žele spasiti grad. U vijećanju prevlada odluka o miru.
Pred palačom stražari vojnik koji je zapravo Hrvat i čezne za domovinom. On osjeća da Venecija gubi slobodu. Ujutro narod prihvaća potpisivanje mira. Noć pada nad lagunu – Venecija više nije samostalna.
Napoleonov zahtjev prisiljava venecijanske moćnike da biraju između oružanog otpora i predaje. Među onima koji promatraju slom Republike nalazi se i hrvatski stražar, daleko od vlastite obitelji i doma. Kontrast između raskošne palače i čovjekove tuge pojačava sliku države kojoj se bliži kraj. Pjesma pripovijeda o kraju Mletačke Republike 1797. godine.
Pad Mletačke Republike pred Napoleonovom vojskom.
Nijedna politička moć nije trajna; sloboda i pripadnost domovini imaju veliku cijenu.
Glavni lik
Služi u Veneciji, ali misli na svoj dom i prepoznaje kraj dotadašnjeg poretka.
Sporedni likovi
Podijeljeni između otpora i mirne predaje.
Vanjska vojna sila pred kojom Republika gubi neovisnost.
Smrt Petra Svačića
Kratki sadržaj
U noći kroz šumu prolazi smrtno ranjeni junak – hrvatski kralj Petar Svačić. Oslanja se na hrast, krvav trag ostaje za njim. Smrtno ranjen, ljubi hrvatski barjak i žali zbog izdaje plemića koji su pozvali stranca da vlada Hrvatskom.
U tom trenutku pojavljuje se vila Hrvatica koja mu prorokuje da će, unatoč ropstvu i tuđinskoj vlasti, doći dan slobode. Petar, ohrabren, blagoslivlja Hrvatsku i umire s vjerom u buduću slobodu.
Povjestica nije hladan povijesni izvještaj nego pjesničko viđenje kraljeve posljednje noći. Ranjeni Petar govori o izgubljenoj slobodi, izdaji i vlastitoj borbi. Kad mu se pojavi vila Hrvatica, pogled se iz tragedije okreće prema nadi u budućnost. Važno je razlikovati književni prikaz od povijesnih činjenica: povjestica umjetnički oblikuje predaju o kralju Petru.
Posljednji trenuci kralja Petra i nada u slobodu naroda.
Domoljublje i nada nadilaze osobni poraz.
Glavni lik
Smrtno ranjeni kralj, požrtvovan i odan svojoj zemlji.
Sporedni likovi
Personifikacija domovine koja tješi Petra i najavljuje buduću slobodu.
U Petrovu govoru predstavljaju neslogu i okretanje protiv vlastite zemlje.
Mile Gojslavica
Kratki sadržaj
U Poljicima 1524. godine ljudi strepe pred prodorom osmanske vojske. Hasan-paša sa svojim ratnicima pustoši kraj i zauzima prostor na kojemu su se nekoć sastajali slobodni Poljičani. Rugajući se poraženima, hvali se da je nestalo njihove hrabrosti.
Pred pašu tada dolazi mlada Mile Gojslavica. Pretvara se da mu se želi približiti, pa je on primi u šator i ne posumnja u njezine namjere. Kad zaspi, Mile uzima goruću baklju i baca je na spremište baruta. Snažna eksplozija usmrćuje pašu i nju, a među Osmanlijama nastaje pomutnja. Poljički borci potom kreću u napad.
Mile vlastitim životom mijenja tijek sukoba. Povjestica njezinu žrtvu prikazuje kao simbol hrabrosti i odanosti zajednici.
Žrtva mlade djevojke za obranu Poljica.
Hrabrost se pokazuje djelima, a ne samo snagom i oružjem.
Glavni lik
Odlučna i hrabra djevojka koja svjesno žrtvuje život radi obrane svojega kraja.
Sporedni likovi
Osvajački zapovjednik koji podcjenjuje Milinu odlučnost.
Zajednica čija je sloboda ugrožena i za koju se Mile žrtvuje.
Fratarska oporuka
Kratki sadržaj
Car Josip II. odlučuje ukinuti redovničke zajednice i preuzeti njihovu imovinu. Vijest stiže i u samostan pavlina u Lepoglavi. Redovnici znaju da moraju napustiti svoj dom, a boje se da bi naplata dugova koje su im ostavili stanovnici okolnih sela mogla osiromašiti mnoge obitelji.
Opat zato okuplja braću i pred njima donosi veliku odluku. Umjesto da popis dugovanja preda vlastima, pred svima pali dužničke obveznice. Redovnici mu se pridružuju i opraštaju dugove svojim dužnicima. Kada dođe carski povjerenik i zatraži blago samostana, opat mu pokazuje samo pepeo i objašnjava da je to njihova oporuka narodu.
U središtu povjestice nije borba za zadržavanje imetka, nego odluka da se on upotrijebi u korist običnih ljudi.
Ukidanje redova i milosrdna odluka pavlina.
Dobrota se pokazuje odricanjem od koristi radi pomoći drugima.
Glavni lik
Razborit i solidaran starješina, odlučuje oprostiti dugove seljacima.
Sporedni likovi
Redovnici koji podupiru opatovu odluku.
Car koji izdaje naredbu o ukidanju redova.
Dolazi preuzeti samostansko blago.
Zmijska kraljica
Kratki sadržaj
Mladi vitez Božidar vraća se iz križarskog rata i boravi među redovnicima u Zagrebu. U njemu se krije bolna životna priča. U šetnjama zagrebačkom gorom susreće Jelu, skromnu mlinarevu kćer, i među njima se razvija iskrena ljubav. U blizini Medvedgrada živi moćna i okrutna gospa Bara, poznata po svojoj razuzdanosti i tvrdoći prema podložnicima.
Bara se zagleda u Božidara, ali on ne uzvraća njezine osjećaje. Ljubomora se pretvara u želju za osvetom. Kad shvati da mladić voli Jelu, Bara uništava njihovu sreću i uzrokuje djevojčinu smrt. Božidar je shrvan gubitkom. Nad Jelinim tijelom izgovara strašnu kletvu nad ženom koja im je nanijela zlo.
Prema predaji, Bara i nakon smrti ne nalazi mira. Svake godine oko Ivanja pojavljuje se kao crna sjena na stijeni pod Medvedgradom, a zmije se okupljaju i izjedaju joj srce. Tako povjestica spaja ljubavnu tragediju s legendom o Zmijskoj kraljici.
Ljubomora, okrutnost i ljubavna tragedija.
Moć bez savjesti i ljubomora mogu uništiti tuđe živote.
Glavni lik
Moćna i ljubomorna vlastelinka koja progoni mladi par i na kraju postaje lik prokletstva.
Sporedni likovi
Vitez i Jelin voljeni, protivi se Barinoj samovolji.
Mlinareva kći i Božidarova ljubav, žrtva Barine okrutnosti.
Barin suprug, često izbiva s imanja.
Šljivari
Kratki sadržaj
U doba tatarske provale kralj Bela IV. bježi pred osvajačima i sklanja se u tvrdi Kalnik. Tatarska vojska okružuje utvrdu, ali ne uspijeva zauzeti grad. Branitelji se međutim suočavaju s velikim problemom: hrane ima sve manje i strah od gladi raste iz dana u dan.
Tada se noću pojavljuju ljudi iz obližnjega sela Visokog. Na visokim granama donose zrele šljive i pružaju ih preko zidina gladnim braniteljima. Seljaci se vraćaju iz noći u noć, pa se utvrda uspijeva održati. Kralj čak šalje koštice osvajačima kao znak da još imaju hrane. Tatari na koncu odustaju od opsade.
Povjestica veliča domišljatost i solidarnost običnih ljudi: upravo pomoć seljaka spašava kralja i njegove ljude.
Seljačka pomoć kralju Beli IV. tijekom tatarske opsade Kalnika.
U velikoj nevolji zajedništvo i domišljatost mogu biti snažniji od oružja.
Glavni lik
Domišljati i velikodušni seljaci koji hranom pomažu opsjednutima.
Sporedni likovi
Vladar koji se sklanja u Kalnik i prima pomoć seljaka.
Opsjedaju Kalnik, ali na kraju odustaju.
Redoslijed događaja – brzi pregled
Za ponavljanje prije nastave prati ključne prekretnice svake povjestice.
- Postolar i vrag: Siromaštvo i pogodba s vragom; gostoprimstvo prema putniku; dobivanje triju želja; tri pokušaja naplate duše; vrag odustaje.
- Anka Neretvanka: Napad gusara; pomorska bitka i Radovanova pogibija; Ankin bijeg na konju; skok u ponor.
- Kameni svatovi: Sin bira Janju; majka se protivi; svadba unatoč protivljenju; majčina kletva; okamenjenje svatova.
- Kakvu Hrvati djecu jedu?: Krojačić širi glasinu; Beč obuzima strah; dolazak Trenkovih pandura; otkriva se dosjetka s krušnim pecivom.
- Kugina kuća: Rade odlazi strini; kuga presreće Jelu; Jela je unosi u selo; stanovnici umiru; majka otkriva sinovu smrt.
- Vilin prsten: Priča o vilama; Natkov odlazak na vilinsku goru; otkrivanje pjesničkog dara; zloupotreba prstena; napuštanje pjesništva i kazna.
- Božja plahtica: Nevrijeme i dolazak putnika; bogataš odbija pružiti utočište; siromah prima goste; siromah je nagrađen.
- Gvozdeni div: Djevojčino zatočeništvo; pojavljivanje zlatne ribe; div pada u jezero; djevojka se oslobađa.
- Prokleta klijet: Tahijeva gozba; napad na seljakovu klijet; seljakova kletva; Tahijevo propadanje i smrt.
- Vinko Hreljanović: Zasjeda i Nikina smrt; Vinkova zakletva; napad na mletački brod; suđenje Venieru; pogubljenje i uništenje broda.
- Propast Venecije: Napoleonov ultimatum; rasprava vijećnika; hrvatski stražar razmišlja o domovini; kraj neovisnosti Venecije.
- Smrt Petra Svačića: Kralj je smrtno ranjen; govori o gubitku domovine; pojavljuje se vila Hrvatica; proročanstvo slobode; Petrova smrt.
- Mile Gojslavica: Prodor osvajača; Mile ulazi u pašin šator; paša zaspi; Mile pali barut; oslobađajući napad Poljičana.
- Fratarska oporuka: Carska naredba; pavlini raspravljaju o posljedicama; spaljuju dužničke obveznice; povjereniku predaju pepeo.
- Zmijska kraljica: Božidar susreće Jelu; ljubav raste; Bara postaje ljubomorna; Jela strada; Božidar izriče kletvu; zmije kažnjavaju Baru.
- Šljivari: Tatarima bježi kralj Bela; opsada Kalnika; ponestaje hrane; šljivari dostavljaju plodove; Tatari odustaju.
Usporedba povjestica i njihova kompozicija
Povjestice s povijesnim motivima prikazuju sukobe vojski, država, zajednica i moćnika. U pričama prema narodnim predajama važni su neobični događaji, kletve, vile i čudesne kazne. U obje skupine Šenoa uz radnju prikazuje osjećaje likova i naglašava pouku.
Anka Neretvanka; Kakvu Hrvati djecu jedu?; Prokleta klijet; Vinko Hreljanović; Propast Venecije; Smrt Petra Svačića; Mile Gojslavica; Fratarska oporuka; Šljivari.
Postolar i vrag; Kameni svatovi; Kugina kuća; Vilin prsten; Božja plahtica; Gvozdeni div; Zmijska kraljica.
Uvod, zaplet, vrhunac i rasplet
U Kamenim svatovima uvod donosi mlinarevu obitelj, zaplet sinovu odluku da se oženi Janjom, vrhunac majčinu kletvu, a rasplet okamenjene svatove. U Kuginoj kući vrhunac je Jelin pristanak da ponese kugu u selo, a rasplet tragično otkriće da je Rade stradao. U Vilinom prstenu zaplet se razvija iz Natkova izbora između pjesničkog poslanja i bogatstva, a završetak donosi kaznu zbog njegove izdaje dara.
Stilske figure u Povjesticama – primjeri iz stihova
Šenoa se služi slikovitim izrazima kako bi čitatelj lakše osjetio strah, radost, bijes, ljepotu prirode i snagu događaja. U jednoj se rečenici može pojaviti više stilskih sredstava.
„more sinje” iz povjestice Anka Neretvanka – pridjev pojačava slikovit prikaz mora.
„Drijema selo” iz Kugine kuće – selu se pripisuje ljudska radnja spavanja.
„Drijema selo kao galeb bijeli” iz Kugine kuće – selo se uspoređuje s pticom.
„Tiranstva tvoga ljuta žetva” iz Proklete klijeti – posljedice nasilja prikazuju se kao žetva, odnosno plod loših djela.
„Vaj! Ferko Tahi!” iz Proklete klijeti ponavlja se kao prijeteći pripjev.
U Božjoj plahtici bogataševa je oholost suprotstavljena siromahovoj dobroti.
Rima, ritam i strofa
Stihovi u mnogim povjesticama imaju pravilne ritamske cjeline i rimu, no ne treba tvrditi da sve povjestice imaju isti broj slogova ili istu vrstu strofe. Rimu je najbolje odrediti na odabranoj strofi usporedbom završnih riječi stihova. Česti su izravni govori, uzvici, pitanja, pojačano ponavljanje i promjene brzine pripovijedanja.
Motivi i simbolika
U Kamenim svatovima označava trajnu posljedicu kletve i nepokolebljivu majčinu oholost.
U Kuginoj kući prikazana je kao žena, simbol nezaustavljiva zla i posljedica sebične odluke.
U Smrti Petra Svačića simbolizira zajednicu, čast i pripadnost domovini.
U Vilinom prstenu označava dar i iskušenje da se umjetnička moć iskoristi za osobnu korist.
U Šljivarima jednostavan plod postaje simbol seljačke domišljatosti i solidarnosti.
Predstavlja surovu prisilu; njegova propast otvara put oslobođenju djevojke.
O piscu – August Šenoa
August Šenoa (1838. – 1881.) bio je hrvatski književnik, urednik, pjesnik i pripovjedač. Živio je i stvarao u Zagrebu, uređivao časopis Vijenac i snažno utjecao na razvoj hrvatske književnosti 19. stoljeća. U povijesnim romanima i pjesmama obrađivao je sudbine ljudi, društvenu nepravdu, ljubav i domoljublje. Među njegova poznata djela ubrajaju se Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i Prosjak Luka.
Pitanja za provjeru znanja
Pripovjedne pjesme u stihovima koje oblikuju priču, a često povezuju povijesne događaje, narodnu predaju i pouku.
U očaju sklopi pogodbu s vragom i obeća mu dušu.
Zbog mlinaričine kletve, koju izgovori jer ne želi siromašnu Janju za snahu.
Pristaje prenijeti kugu kako bi, kako vjeruje, spasila vlastitoga sina.
Da je svoje stvaralačko poslanje zamijenio udobnošću, bogatstvom i taštinom.
Seljaci iz Visokog koji donose šljive opsjednutima na Kalniku i tako im pomažu preživjeti.
Zato što preuveličanu glasinu razotkriva dosjetka s djecom načinjenom od kruha.
Svoj kraj i Poljičane, žrtvujući vlastiti život kako bi zaustavila osvajače.
Kaznu i trajnu muku koja prati okrutnu i ljubomornu vlastelinku.
Ne. Neke su legende i predaje, a i povijesni su događaji pjesnički oblikovani.
Zadaci za samostalno učenje
- Izaberi dvije povjestice: jednu prema povijesti, drugu prema narodnoj predaji. Usporedi glavne likove i pouke.
- Za Kamene svatove napiši uvod, zaplet, vrhunac i rasplet.
- U povjestici Kugina kuća objasni zašto Jela donosi kobnu odluku i kakve su joj posljedice.
- U Vilinom prstenu objasni zašto Natko na početku dobiva dar, a poslije ga gubi.
- Za Smrt Petra Svačića pronađi primjer personifikacije i objasni ulogu vile Hrvatice.
- Na primjeru Kakvu Hrvati djecu jedu? objasni kako nastaje i širi se glasina.
- Usporedi bogataša i siromaha iz Božje plahtice. Koji postupci pokazuju njihove osobine?
- Odaberi strofu iz bilo koje povjestice te označi rimu i dva stilska sredstva.
Primjer mišljenja o zbirci
Šenoine Povjestice zanimljive su mi zato što u kratkim pričama u stihovima prikazuju različite ljudske sudbine. Neke su vedre i duhovite, poput Postolara i vraga, a druge su tužne, poput Kugine kuće i Anke Neretvanke. Posebno mi je zanimljivo što Šenoa ne govori samo o slavnim junacima nego i o običnim ljudima. Iz tih sam povjestica naučio da odluke imaju posljedice i da hrabrost ne znači uvijek pobijediti snagom, nego ponekad pomoći drugome ili postupiti po savjesti.

naučite pisat
OdgovoriIzbrišinapisali su JAnja i ni umjesto oni
Izbrišidosl.
Izbrišimeni tredba sretni kraljeveć
OdgovoriIzbriši