Povjestice - Kratki sadržaj & analiza svih 16 naslova (August Šenoa)

Ilustracija u vedrom, dječjem stilu prikazuje četiri najpoznatije povjestice Augusta Šenoe objedinjene na jednoj slici. Na vrhu se nalazi šareni naslov „Djela Augusta Šenoe“, a ispod su scene iz pojedinih priča: postolar koji nadmudruje vraga, kameni svatovi pod Susedgradom, ranjeni Petar Svačić s hrvatskim barjakom i prizor Venecije pred padom. Boje su svijetle i tople, likovi simpatično stilizirani, a cijela ilustracija djeluje poučno, maštovito i prilagođeno mlađim čitateljima.
Lektira · August Šenoa · povjestice u stihovima

Povjestice – kratki sadržaj i analiza svih 16 povjestica

Postolar i vrag, Kameni svatovi, Kugina kuća, Smrt Petra Svačića, Propast Venecije i ostale priče u stihovima: radnja, likovi, tema, ideja, pouka, stilske figure i pitanja za ponavljanje.

16 povjesticaGlavni i sporedni likoviKnjiževna analizaVježbe s odgovorima

O zbirci Povjestice

August Šenoa napisao je niz povjestica, pripovjednih pjesama u kojima se isprepliću povijesni događaji, pučke predaje, legende, humor i snažne osjećajne slike. Za razliku od prozne pripovijetke, ovdje je priča oblikovana u stihovima, često u rimama i s izraženim ritmom. Neke povjestice opisuju konkretne povijesne prilike, a druge se služe fantastičnim bićima, kletvama i čudesnim obratima.

Školski izbori ne sadrže uvijek iste pjesme. Ovdje je obrađen izbor od 16 povjestica, prema sadržaju izdanja dostupnoga u e-Lektirama.

Književna vrsta

Povjestice: pripovjedne pjesme, najčešće epsko-lirskoga karaktera; ponegdje balade ili legende u stihovima.

Književno razdoblje

Druga polovica 19. stoljeća; Šenoino doba.

Tematski krugovi

Povijest i domoljublje, pravda i nasilje, ljubav, pohlepa, dobrota i natprirodno.

Pripovijedanje

Pjesnički pripovjedač najčešće govori u trećemu licu, uz dijalog, komentare i osjećajne uzvike.

Sadržaj zbirke – odaberi povjesticu

Kratki sadržaj i analiza svake povjestice

Svaka povjestica ima vlastitu radnju, glavne i sporedne likove te pouku. Povijesne priče čitaju se kao književna umjetnička djela, a ne kao doslovni povijesni dokumenti.

Narodna predaja i legenda · Povjestica 1

Postolar i vrag

Kratki sadržaj

Siromašni postolar imao je mnogo djece, ali malo hrane. U očaju zazove samoga vraga i sklopi s njim pogodbu – dobit će bogatstvo i izobilje, ali za sedam godina mora poći s njim u pakao. Vrijeme prolazi, a postolar se obogati.

Jedne večeri u njegovu kuću dolazi neznanac – Sin Božji – i moli prenoćište. Postolar ga srdačno primi i pogosti. Kao nagradu dobiva tri želje. Postolar traži neobične darove: tko sjedne na njegov tronožac, ne može ustati bez njegova dopuštenja; tko pogleda kroz njegov prozor, ne može izvući glavu; tko dotakne krušku u njegovu vrtu, ne može se odmaknuti.

Kad dođe vrag po svoju dušu, postolar ga lukavo zarobi na tronošcu i prisili ga da produži rok za novih sedam godina. Isti se prizor ponavlja i drugi put, a treći put vrag ostane zalijepljen za krušku. Postolar i njegovi momci dobro ga izmlate. Na kraju vrag oslobađa njegovu dušu i zauvijek nestaje.

Postolarove su tri želje naizgled neobične, ali upravo mu one pomažu da nadmudri vraga. Prvi put vrag ostaje zarobljen na tronošcu, drugi put ne može izvući glavu iz prozora, a treći put ostaje prikovan uz krušku. Nakon što ga postolarovi pomoćnici istuku, vrag konačno odustaje od pogodbe. Priča spaja siromaštvo, gostoljubivost, humor i natprirodnu kaznu.

Tema

Siromaštvo, iskušenje zlom i nadmudrivanje vraga.

Ideja i pouka

Gostoljubivost, domišljatost i dobro djelo mogu biti važniji od bogatstva.

Glavni lik

Postolar

Siromašan obrtnik, pogriješi u očaju, ali pokazuje dobrotu prema gostu i snalažljivost u opasnosti.

Sporedni likovi

Vrag

Zavodi ponudom bogatstva, traži postolarovu dušu, naposljetku mora popustiti.

Sin Božji

Prerušen gost koji nagrađuje postolarovo gostoprimstvo.

Postolarovi momci

Pomažu majstoru da se konačno oslobodi vragova pritiska.

Važni motivi: zanat, siromaštvo, pogodba, tri želje, tronožac, prozor, kruška, gostoprimstvo.
Povijesni motivi · Povjestica 2

Anka Neretvanka

Kratki sadržaj

Uz nemirno more Anka, žena neretvanskog bana Radovana, gleda prema pučini i iščekuje mužev povratak. Neretvanski brodovi bore se s arapskim gusarima, a Anka se nada da će njezini pobijediti. U jednom trenutku čini se da neprijatelj uzmiče, ali tada se bitka preokreće: kršćanski barjak tone zajedno s Radovanom.

Kad gusari pristanu uz obalu, Anka zna da će uskoro stići do dvora. Uzjaše muževa konja i pokušava pobjeći preko krševitih staza. Neprijateljska četa joj je za petama. Shvativši da više ne može umaći, odlučuje skočiti s litice u ponor, radije nego dopustiti da je zarobe. Njezina sudbina ostaje u narodnom pamćenju kao tragičan znak otpora.

Tema

Junaštvo i tragična sudbina žene u vrijeme pomorskog napada.

Ideja i pouka

Anka pokazuje odlučnost i privrženost slobodi u bezizlaznoj situaciji.

Glavni lik

Anka

Hrabra i odlučna banica koja strahuje za supruga, a potom sama odlučuje o svojoj sudbini.

Sporedni likovi

Ban Radovan

Ankin muž, predvodi neretvansku četu i pogiba u boju.

Arapski gusari

Neprijateljski napadači koji ugrožavaju Anku i njezin kraj.

Važni motivi: more, bitka, brodovi, križni barjak, konj, bijeg, provalija.
Narodna predaja i legenda · Povjestica 3

Kameni svatovi

Kratki sadržaj

Pod Susedgradom živjeli su bogati mlinar i mlinarica. Njihov sin zaljubio se u siromašnu djevojku Janju. Majka se tomu oštro protivi jer smatra da djevojka nije dostojna njihove obitelji. Unatoč njezinim prijekorima, sin ostaje uz Janju.

Kad je zazvonilo svadbeno zvono, mlinarica u bijesu prokune sina i njegovu nevjestu. U tom trenutku, prema legendi, svatovi se pretvaraju u kamen. Tako nastaje poznata priča o „kamenim svatovima“ kod Susedgrada.

Mlinarica ne odbija Janju zato što je loša osoba, nego zato što je siromašna. Njezin muž podsjeća je da je i sam nekada bio siromah, ali majka ostaje neumoljiva. Sin odabire ljubav, a majčina kletva, izgovorena u trenutku bijesa, u legendi pretvara cijelu svadbenu povorku u stijene. Tako narod objašnjava nastanak neobičnih stijena na Medvednici.

Tema

Zabranjena ljubav i majčinska oholost zbog imovinskih razlika.

Ideja i pouka

Predrasude i osuda tuđe ljubavi mogu razoriti sreću.

Glavni lik

Mlinarica

Bogatstvo joj je važnije od sinove sreće; tvrdoglava i ohola, proklinje svatove.

Sporedni likovi

Mlinarev sin

Voli Janju i odlučuje je oženiti unatoč majčinu protivljenju.

Janja

Siromašna djevojka koju mlinarica odbacuje.

Mlinar

Suprotstavlja se ženinoj oholosti i podsjeća je na vlastitu siromašnu prošlost.

Važni motivi: mlinarica, siromaštvo, bogatstvo, svadba, zvono, kletva, kamen.
Povijesni motivi · Povjestica 4

Kakvu Hrvati djecu jedu?

Kratki sadržaj

U Beču se proširi strašna priča o hrvatskim pandurima. Jedan preplašeni krojačić opisuje kako je na putu susreo četu snažnih vojnika koji su ga natjerali da s njima pleše, pije i veseli se. U strahu je njihove šale protumačio kao prijetnju pa građanima prepričava da Hrvati čak jedu djecu. U gradu nastaje panika.

Ubrzo hrvatski panduri pod vodstvom Franje Trenka svečano prolaze ispred Marije Terezije. Svaki vojnik nosi malo dijete od kruha, odnosno pecivo, i pred okupljenima ga pojede. Trenk duhovito objašnjava kraljici da su to jedina „djeca” koju njegovi ljudi jedu. Mnoštvo shvaća da je glasina bila pretjerivanje. Završetak ismijava lakovjernost, strah od nepoznatih ljudi i širenje predrasuda.

Tema

Širenje glasina i neutemeljen strah od hrvatskih vojnika.

Ideja i pouka

Predrasuda nastaje kada se tuđa ponašanja tumače bez razumijevanja.

Glavni lik

Krojačić

Preplašeni pripovjedač čije pretjerivanje izaziva paniku u Beču.

Sporedni likovi

Franjo Trenk

Zapovjednik hrvatskih pandura koji duhovito raskrinkava glasinu.

Marija Terezija

Vladarica pred kojom panduri pokazuju da glasina nije istinita.

Panduri

Vojnici prikazani kroz kontrast zastrašujućeg izgleda i stvarnog ponašanja.

Važni motivi: krojačić, Beč, panduri, glasina, dijete od kruha, humor, predrasuda.
Narodna predaja i legenda · Povjestica 5

Kugina kuća

Kratki sadržaj

U primorskom selu živi Jela sa svojim sinom Radom. Jedne noći dječak ode prespavati kod strine dok mu je majka odsutna. Na putu kući Jelu presretne jeziva bijela žena. Otkriva joj da je ona kuga i zahtijeva da je žena prenese u selo. Jela je najprije odbija jer zna da bi tako izložila sve susjede smrtonosnoj bolesti.

Kuga joj tada obećava da će poštedjeti njezinu kuću, ali prijeti smrću malome Radi. Jela u očaju pristaje ponijeti kugu, vjerujući da će spasiti sina. Kuga pohara gotovo cijelo selo, a kada se majka vrati, Rade nije kod kuće: kuga ga je zatekla kod strine, gdje su oboje umrli. Jela je izgubila i sina i susjede. Na kraju ostaje sama, a napuštenu kuću narod pamti kao Kuginu kuću.

Tema

Majčina ljubav suočena sa sebičnom odlukom u opasnosti.

Ideja i pouka

Zlo koje dopuštamo drugima može na kraju pogoditi i nas same.

Glavni lik

Jela

Majka koja iz straha za sina donosi kobnu odluku i ostaje sama.

Sporedni likovi

Rade

Jelin sin koji prespava kod strine i strada u epidemiji.

Kuga

Personificirana smrtonosna bolest koja Jelu iskušava lažnim obećanjem.

Strina

Prima maloga Radu na noćenje i također strada.

Važni motivi: bijela žena, križ, more, noć, bolest, majka, sin, kuća.
Narodna predaja i legenda · Povjestica 6

Vilin prsten

Kratki sadržaj

Natko kao dječak sluša majčinu priču o vilama koje se okupljaju na čudesnoj gori. Kad odraste, u njemu se javlja neodoljiva želja da pronađe taj svijet. Na vilinskoj gori susreće vile i posebno se zbližava s vilom pjevalicom, koja ga nadahnjuje da postane pjesnik. Uz njezinu pomoć Natko otkriva snagu riječi, ljepote i istine.

Nakon dugog vremena Natko odlazi među ljude kako bi svojim pjesništvom pomagao svijetu. Njegovi stihovi donose mu slavu, ali pred carevom kćeri njegov dar ne uspijeva probuditi ljubav. Natko posegne za čarobnim vilinskim prstenom, stvori bogatu palaču i zadobije carevnu naklonost. U udobnosti i bogatstvu napušta pjesništvo, zaboravlja svoj prvotni poziv i prestaje pomagati drugima.

Jedne noći vraća se vila, optužuje ga da je dar iznevjerio i izriče prokletstvo. Raskoš nestaje, a Natko ostaje sam, nesretan i nijem. Sudbina pjesnika pokazuje što se događa kada se vlastito poslanje zamijeni prolaznim užitkom.

Tema

Pjesnički dar, iskušenje bogatstvom i nevjernost vlastitom pozivu.

Ideja i pouka

Dar ima vrijednost kada ga čovjek koristi odgovorno i u korist drugih.

Glavni lik

Natko

Nadaren mladić i pjesnik koji postaje slavan, ali posrće pred iskušenjem lagodna života.

Sporedni likovi

Vila pjevalica

Nadahnjuje Natka, uči ga i simbolizira njegov pjesnički poziv.

Careva kći

Njezina hladnoća navodi Natka da zloupotrijebi čarobni prsten.

Majka

U djetinjstvu mu pripovijeda priču koja pokreće njegovu potragu.

Važni motivi: vile, vilinsko vrelo, pjesma, prsten, dvor, bogatstvo, prokletstvo.
Narodna predaja i legenda · Povjestica 7

Božja plahtica

Kratki sadržaj

U jednom selu žive dva susjeda: bogat, ali ohol čovjek u lijepome dvoru i siromah u skromnoj kolibi. Za olujne noći Bog i sveti Petar putuju zemljom i traže prenoćište. Najprije pokucaju na bogataševa vrata, no on ih grubo otjera. Siromah ih, iako gotovo ništa nema, ljubazno prima i s njima dijeli posljednji zalogaj.

Ujutro gosti odlaze, ali za sobom ostavljaju blagoslov. Siromahova se sreća mijenja nabolje, a lišće na kojemu je Isus prenoćio zamiriše i dobiva ime Božja plahtica. Bogataševo imanje propada. Priča pokazuje da vrijednost čovjeka nije u njegovu imetku, nego u odnosu prema drugima.

Tema

Gostoljubivost siromaha i oholost bogataša.

Ideja i pouka

Dobrota i spremnost na dijeljenje važniji su od materijalnog bogatstva.

Glavni lik

Siromah

Skroman i požrtvovan čovjek koji pomaže neznancima bez očekivanja nagrade.

Sporedni likovi

Bog i sveti Petar

Putnici koji iskušavaju ljudsku dobrotu.

Bogataš

Ohol susjed koji odbija pomoći drugima.

Važni motivi: oluja, koliba, dvor, kruh, list, mirisna biljka, blagoslov.
Narodna predaja i legenda · Povjestica 8

Gvozdeni div

Kratki sadržaj

Pokraj gorskoga jezera nalazi se grad u kojemu djevojka živi kao zatočenica gvozdenoga diva. Okrutni čuvar uskraćuje joj slobodu, sunčevu svjetlost i radost, a ona sve više tuguje. Jedne noći na obalu dopliva neobična zlatna riba čiji sjaj privuče divovu pozornost.

Pohlepni div želi uhvatiti čudesnu ribu, naginje se nad vodu i pada u dubinu jezera. Djevojka napokon izlazi iz zatočeništva, ponovno vidi sunce i raduje se slobodi. Div ostaje na dnu jezera, gdje hrđa. Kratka povjestica prikazuje kako pohlepa i nasilje na kraju uništavaju samoga tlačitelja.

Tema

Oslobađanje djevojke od okrutnog diva.

Ideja i pouka

Pohlepa slabi silnika, a sloboda je dragocjena.

Glavni lik

Zatočena djevojka

Žrtva bezdušne sile koja nakon pada diva ponovno pronalazi slobodu.

Sporedni likovi

Gvozdeni div

Okrutni čuvar i simbol nasilja, propada zbog vlastite pohlepe.

Zlatna riba

Čudesni motiv koji izaziva divov pad.

Važni motivi: jezero, željezo, dvorac, djevojka, zlatna riba, sloboda.
Povijesni motivi · Povjestica 9

Prokleta klijet

Kratki sadržaj

U starome Susjedgradu Franjo Tahi okuplja plemstvo na raskošnu gozbu. Dok bogataši piju, plešu i slave vlastita prava, gospodar se hvali moći nad kmetovima. Kad dozna da jedan seljak ima dobro vino, odlučuje ga kazniti zato što se usudio posjedovati nešto bolje od gospodara. Usred noći Tahi s naoružanim ljudima stiže do seljakove kuće i klijeti.

Tahi grubo napada skromno imanje, vrijeđa seljaka i naređuje mu da napusti zemlju sa ženom i djecom. Seljak spašava obitelj i s obližnje stijene proklinje gospodarevu okrutnost. Proriče da će Tahijevo nasilje jednom dovesti do propasti njegova imena i grada.

Tahija potom nagrizaju strah i grižnja savjesti. Jedne noći vidi kako se ruši klijet koju je uništio te u strahu umire. Povjestica završava slikom propalog Susjedgrada i nadom da će običan narod dočekati pravednije vrijeme.

Tema

Samovolja plemića i otpor poniženoga kmeta.

Ideja i pouka

Vlast bez pravde ne traje vječno; zlostavljanje drugih vodi propasti.

Glavni lik

Franjo Tahi

Ohol i nasilan vlastelin koji smatra da je seljak samo sredstvo njegove moći.

Sporedni likovi

Seljak

Brani dostojanstvo svoje obitelji i izriče kletvu protiv nasilnika.

Tahićevi gosti

Plemstvo koje podupire gospodarevo nasilje.

Seljakova obitelj

Supruga i djeca ugroženi gubitkom doma.

Važni motivi: Susjedgrad, gozba, vino, klijet, kmet, kletva, urušavanje.
Povijesni motivi · Povjestica 10

Vinko Hreljanović

Kratki sadržaj

Senjski uskoci vraćaju se s mora kroz snažnu buru, a predvodi ih vojvoda Vinko Hreljanović. U gradu pripovijeda što se dogodilo na Hvaru: mletački zapovjednik Venier obećao je mir i siguran ulazak u luku, ali je potom napao uskoke. U zasjedi je poginuo Vinkov brat Niko. Ogorčeni Vinko zaklinje se da će osvetiti njegovu smrt.

Vinko uskoro sa svojim ljudima tajno dolazi na mletački brod upravo kada Venier slavi pobjedu nad Senjanima. Uskoci iznenađuju posadu, osvajaju brod i odvode zapovjednika. Pred svojim suborcima Vinko mu sudi zbog izdaje i ubojstva brata. Venier biva pogubljen, a njegov brod uništen.

Pjesma slavi odlučnost senjskih uskoka, ali čitatelju otvara i pitanje granice između osvete i pravde.

Tema

Izdaja, smrt brata i osveta senjskog uskoka.

Ideja i pouka

Kršenje zadane riječi i nasilje izazivaju nove tragedije.

Glavni lik

Vinko Hreljanović

Hrabar senjski vojvoda, odan bratu i uskocima, ali i vođen snažnom željom za osvetom.

Sporedni likovi

Niko

Vinkov brat ubijen u prijevarnom mletačkom napadu.

Venier

Mletački zapovjednik koji pogazi obećanu sigurnost i izazove osvetu.

Uskoci

Vinkovi suborci koji sudjeluju u napadu i suđenju.

Važni motivi: Senj, bura, lađe, zakletva, krv, osveta, zadana riječ.
Povijesni motivi · Povjestica 11

Propast Venecije

Kratki sadržaj

U duždevoj palači na Markovu trgu mletačko vijeće raspravlja o Napoleonovu ultimatumu. Mlađi su za rat, stariji žele spasiti grad. U vijećanju prevlada odluka o miru.

Pred palačom stražari vojnik koji je zapravo Hrvat i čezne za domovinom. On osjeća da Venecija gubi slobodu. Ujutro narod prihvaća potpisivanje mira. Noć pada nad lagunu – Venecija više nije samostalna.

Napoleonov zahtjev prisiljava venecijanske moćnike da biraju između oružanog otpora i predaje. Među onima koji promatraju slom Republike nalazi se i hrvatski stražar, daleko od vlastite obitelji i doma. Kontrast između raskošne palače i čovjekove tuge pojačava sliku države kojoj se bliži kraj. Pjesma pripovijeda o kraju Mletačke Republike 1797. godine.

Tema

Pad Mletačke Republike pred Napoleonovom vojskom.

Ideja i pouka

Nijedna politička moć nije trajna; sloboda i pripadnost domovini imaju veliku cijenu.

Glavni lik

Hrvatski stražar

Služi u Veneciji, ali misli na svoj dom i prepoznaje kraj dotadašnjeg poretka.

Sporedni likovi

Mletački vijećnici

Podijeljeni između otpora i mirne predaje.

Napoleon

Vanjska vojna sila pred kojom Republika gubi neovisnost.

Važni motivi: dužd, vijeće, Markov trg, straža, domovina, noć, laguna.
Povijesni motivi · Povjestica 12

Smrt Petra Svačića

Kratki sadržaj

U noći kroz šumu prolazi smrtno ranjeni junak – hrvatski kralj Petar Svačić. Oslanja se na hrast, krvav trag ostaje za njim. Smrtno ranjen, ljubi hrvatski barjak i žali zbog izdaje plemića koji su pozvali stranca da vlada Hrvatskom.

U tom trenutku pojavljuje se vila Hrvatica koja mu prorokuje da će, unatoč ropstvu i tuđinskoj vlasti, doći dan slobode. Petar, ohrabren, blagoslivlja Hrvatsku i umire s vjerom u buduću slobodu.

Povjestica nije hladan povijesni izvještaj nego pjesničko viđenje kraljeve posljednje noći. Ranjeni Petar govori o izgubljenoj slobodi, izdaji i vlastitoj borbi. Kad mu se pojavi vila Hrvatica, pogled se iz tragedije okreće prema nadi u budućnost. Važno je razlikovati književni prikaz od povijesnih činjenica: povjestica umjetnički oblikuje predaju o kralju Petru.

Tema

Posljednji trenuci kralja Petra i nada u slobodu naroda.

Ideja i pouka

Domoljublje i nada nadilaze osobni poraz.

Glavni lik

Petar Svačić

Smrtno ranjeni kralj, požrtvovan i odan svojoj zemlji.

Sporedni likovi

Vila Hrvatica

Personifikacija domovine koja tješi Petra i najavljuje buduću slobodu.

Izdajnički plemići

U Petrovu govoru predstavljaju neslogu i okretanje protiv vlastite zemlje.

Važni motivi: krv, hrast, barjak, vila, smrt, sloboda, nada.
Povijesni motivi · Povjestica 13

Mile Gojslavica

Kratki sadržaj

U Poljicima 1524. godine ljudi strepe pred prodorom osmanske vojske. Hasan-paša sa svojim ratnicima pustoši kraj i zauzima prostor na kojemu su se nekoć sastajali slobodni Poljičani. Rugajući se poraženima, hvali se da je nestalo njihove hrabrosti.

Pred pašu tada dolazi mlada Mile Gojslavica. Pretvara se da mu se želi približiti, pa je on primi u šator i ne posumnja u njezine namjere. Kad zaspi, Mile uzima goruću baklju i baca je na spremište baruta. Snažna eksplozija usmrćuje pašu i nju, a među Osmanlijama nastaje pomutnja. Poljički borci potom kreću u napad.

Mile vlastitim životom mijenja tijek sukoba. Povjestica njezinu žrtvu prikazuje kao simbol hrabrosti i odanosti zajednici.

Tema

Žrtva mlade djevojke za obranu Poljica.

Ideja i pouka

Hrabrost se pokazuje djelima, a ne samo snagom i oružjem.

Glavni lik

Mile Gojslavica

Odlučna i hrabra djevojka koja svjesno žrtvuje život radi obrane svojega kraja.

Sporedni likovi

Hasan-paša

Osvajački zapovjednik koji podcjenjuje Milinu odlučnost.

Poljičani

Zajednica čija je sloboda ugrožena i za koju se Mile žrtvuje.

Važni motivi: Poljica, šator, osvajač, barut, baklja, žrtva, sloboda.
Povijesni motivi · Povjestica 14

Fratarska oporuka

Kratki sadržaj

Car Josip II. odlučuje ukinuti redovničke zajednice i preuzeti njihovu imovinu. Vijest stiže i u samostan pavlina u Lepoglavi. Redovnici znaju da moraju napustiti svoj dom, a boje se da bi naplata dugova koje su im ostavili stanovnici okolnih sela mogla osiromašiti mnoge obitelji.

Opat zato okuplja braću i pred njima donosi veliku odluku. Umjesto da popis dugovanja preda vlastima, pred svima pali dužničke obveznice. Redovnici mu se pridružuju i opraštaju dugove svojim dužnicima. Kada dođe carski povjerenik i zatraži blago samostana, opat mu pokazuje samo pepeo i objašnjava da je to njihova oporuka narodu.

U središtu povjestice nije borba za zadržavanje imetka, nego odluka da se on upotrijebi u korist običnih ljudi.

Tema

Ukidanje redova i milosrdna odluka pavlina.

Ideja i pouka

Dobrota se pokazuje odricanjem od koristi radi pomoći drugima.

Glavni lik

Opat

Razborit i solidaran starješina, odlučuje oprostiti dugove seljacima.

Sporedni likovi

Pavlini

Redovnici koji podupiru opatovu odluku.

Josip II.

Car koji izdaje naredbu o ukidanju redova.

Carski povjerenik

Dolazi preuzeti samostansko blago.

Važni motivi: samostan, obveznice, oganj, pepeo, dug, oporuka, milosrđe.
Narodna predaja i legenda · Povjestica 15

Zmijska kraljica

Kratki sadržaj

Mladi vitez Božidar vraća se iz križarskog rata i boravi među redovnicima u Zagrebu. U njemu se krije bolna životna priča. U šetnjama zagrebačkom gorom susreće Jelu, skromnu mlinarevu kćer, i među njima se razvija iskrena ljubav. U blizini Medvedgrada živi moćna i okrutna gospa Bara, poznata po svojoj razuzdanosti i tvrdoći prema podložnicima.

Bara se zagleda u Božidara, ali on ne uzvraća njezine osjećaje. Ljubomora se pretvara u želju za osvetom. Kad shvati da mladić voli Jelu, Bara uništava njihovu sreću i uzrokuje djevojčinu smrt. Božidar je shrvan gubitkom. Nad Jelinim tijelom izgovara strašnu kletvu nad ženom koja im je nanijela zlo.

Prema predaji, Bara i nakon smrti ne nalazi mira. Svake godine oko Ivanja pojavljuje se kao crna sjena na stijeni pod Medvedgradom, a zmije se okupljaju i izjedaju joj srce. Tako povjestica spaja ljubavnu tragediju s legendom o Zmijskoj kraljici.

Tema

Ljubomora, okrutnost i ljubavna tragedija.

Ideja i pouka

Moć bez savjesti i ljubomora mogu uništiti tuđe živote.

Glavni lik

Gospa Bara – Zmijska kraljica

Moćna i ljubomorna vlastelinka koja progoni mladi par i na kraju postaje lik prokletstva.

Sporedni likovi

Božidar

Vitez i Jelin voljeni, protivi se Barinoj samovolji.

Jela

Mlinareva kći i Božidarova ljubav, žrtva Barine okrutnosti.

Gospodar Janko

Barin suprug, često izbiva s imanja.

Važni motivi: Medvedgrad, Jela, vitez, ljubomora, crna kraljica, zmije, kletva.
Povijesni motivi · Povjestica 16

Šljivari

Kratki sadržaj

U doba tatarske provale kralj Bela IV. bježi pred osvajačima i sklanja se u tvrdi Kalnik. Tatarska vojska okružuje utvrdu, ali ne uspijeva zauzeti grad. Branitelji se međutim suočavaju s velikim problemom: hrane ima sve manje i strah od gladi raste iz dana u dan.

Tada se noću pojavljuju ljudi iz obližnjega sela Visokog. Na visokim granama donose zrele šljive i pružaju ih preko zidina gladnim braniteljima. Seljaci se vraćaju iz noći u noć, pa se utvrda uspijeva održati. Kralj čak šalje koštice osvajačima kao znak da još imaju hrane. Tatari na koncu odustaju od opsade.

Povjestica veliča domišljatost i solidarnost običnih ljudi: upravo pomoć seljaka spašava kralja i njegove ljude.

Tema

Seljačka pomoć kralju Beli IV. tijekom tatarske opsade Kalnika.

Ideja i pouka

U velikoj nevolji zajedništvo i domišljatost mogu biti snažniji od oružja.

Glavni lik

Šljivari iz Visokog

Domišljati i velikodušni seljaci koji hranom pomažu opsjednutima.

Sporedni likovi

Kralj Bela IV.

Vladar koji se sklanja u Kalnik i prima pomoć seljaka.

Tatari

Opsjedaju Kalnik, ali na kraju odustaju.

Važni motivi: Kalnik, Tatarin, glad, grane, šljive, spas, zajedništvo.

Redoslijed događaja – brzi pregled

Za ponavljanje prije nastave prati ključne prekretnice svake povjestice.

  1. Postolar i vrag: Siromaštvo i pogodba s vragom; gostoprimstvo prema putniku; dobivanje triju želja; tri pokušaja naplate duše; vrag odustaje.
  2. Anka Neretvanka: Napad gusara; pomorska bitka i Radovanova pogibija; Ankin bijeg na konju; skok u ponor.
  3. Kameni svatovi: Sin bira Janju; majka se protivi; svadba unatoč protivljenju; majčina kletva; okamenjenje svatova.
  4. Kakvu Hrvati djecu jedu?: Krojačić širi glasinu; Beč obuzima strah; dolazak Trenkovih pandura; otkriva se dosjetka s krušnim pecivom.
  5. Kugina kuća: Rade odlazi strini; kuga presreće Jelu; Jela je unosi u selo; stanovnici umiru; majka otkriva sinovu smrt.
  6. Vilin prsten: Priča o vilama; Natkov odlazak na vilinsku goru; otkrivanje pjesničkog dara; zloupotreba prstena; napuštanje pjesništva i kazna.
  7. Božja plahtica: Nevrijeme i dolazak putnika; bogataš odbija pružiti utočište; siromah prima goste; siromah je nagrađen.
  8. Gvozdeni div: Djevojčino zatočeništvo; pojavljivanje zlatne ribe; div pada u jezero; djevojka se oslobađa.
  9. Prokleta klijet: Tahijeva gozba; napad na seljakovu klijet; seljakova kletva; Tahijevo propadanje i smrt.
  10. Vinko Hreljanović: Zasjeda i Nikina smrt; Vinkova zakletva; napad na mletački brod; suđenje Venieru; pogubljenje i uništenje broda.
  11. Propast Venecije: Napoleonov ultimatum; rasprava vijećnika; hrvatski stražar razmišlja o domovini; kraj neovisnosti Venecije.
  12. Smrt Petra Svačića: Kralj je smrtno ranjen; govori o gubitku domovine; pojavljuje se vila Hrvatica; proročanstvo slobode; Petrova smrt.
  13. Mile Gojslavica: Prodor osvajača; Mile ulazi u pašin šator; paša zaspi; Mile pali barut; oslobađajući napad Poljičana.
  14. Fratarska oporuka: Carska naredba; pavlini raspravljaju o posljedicama; spaljuju dužničke obveznice; povjereniku predaju pepeo.
  15. Zmijska kraljica: Božidar susreće Jelu; ljubav raste; Bara postaje ljubomorna; Jela strada; Božidar izriče kletvu; zmije kažnjavaju Baru.
  16. Šljivari: Tatarima bježi kralj Bela; opsada Kalnika; ponestaje hrane; šljivari dostavljaju plodove; Tatari odustaju.

Usporedba povjestica i njihova kompozicija

Povjestice s povijesnim motivima prikazuju sukobe vojski, država, zajednica i moćnika. U pričama prema narodnim predajama važni su neobični događaji, kletve, vile i čudesne kazne. U obje skupine Šenoa uz radnju prikazuje osjećaje likova i naglašava pouku.

Povijest i domoljublje

Anka Neretvanka; Kakvu Hrvati djecu jedu?; Prokleta klijet; Vinko Hreljanović; Propast Venecije; Smrt Petra Svačića; Mile Gojslavica; Fratarska oporuka; Šljivari.

Predaja, čudesno i legenda

Postolar i vrag; Kameni svatovi; Kugina kuća; Vilin prsten; Božja plahtica; Gvozdeni div; Zmijska kraljica.

Uvod, zaplet, vrhunac i rasplet

U Kamenim svatovima uvod donosi mlinarevu obitelj, zaplet sinovu odluku da se oženi Janjom, vrhunac majčinu kletvu, a rasplet okamenjene svatove. U Kuginoj kući vrhunac je Jelin pristanak da ponese kugu u selo, a rasplet tragično otkriće da je Rade stradao. U Vilinom prstenu zaplet se razvija iz Natkova izbora između pjesničkog poslanja i bogatstva, a završetak donosi kaznu zbog njegove izdaje dara.

Stilske figure u Povjesticama – primjeri iz stihova

Šenoa se služi slikovitim izrazima kako bi čitatelj lakše osjetio strah, radost, bijes, ljepotu prirode i snagu događaja. U jednoj se rečenici može pojaviti više stilskih sredstava.

Epitet

„more sinje” iz povjestice Anka Neretvanka – pridjev pojačava slikovit prikaz mora.

Personifikacija

„Drijema selo” iz Kugine kuće – selu se pripisuje ljudska radnja spavanja.

Usporedba

„Drijema selo kao galeb bijeli” iz Kugine kuće – selo se uspoređuje s pticom.

Metafora

„Tiranstva tvoga ljuta žetva” iz Proklete klijeti – posljedice nasilja prikazuju se kao žetva, odnosno plod loših djela.

Ponavljanje

„Vaj! Ferko Tahi!” iz Proklete klijeti ponavlja se kao prijeteći pripjev.

Kontrast

U Božjoj plahtici bogataševa je oholost suprotstavljena siromahovoj dobroti.

Rima, ritam i strofa

Stihovi u mnogim povjesticama imaju pravilne ritamske cjeline i rimu, no ne treba tvrditi da sve povjestice imaju isti broj slogova ili istu vrstu strofe. Rimu je najbolje odrediti na odabranoj strofi usporedbom završnih riječi stihova. Česti su izravni govori, uzvici, pitanja, pojačano ponavljanje i promjene brzine pripovijedanja.

Motivi i simbolika

Kamen

U Kamenim svatovima označava trajnu posljedicu kletve i nepokolebljivu majčinu oholost.

Kuga

U Kuginoj kući prikazana je kao žena, simbol nezaustavljiva zla i posljedica sebične odluke.

Barjak

U Smrti Petra Svačića simbolizira zajednicu, čast i pripadnost domovini.

Prsten

U Vilinom prstenu označava dar i iskušenje da se umjetnička moć iskoristi za osobnu korist.

Šljive

U Šljivarima jednostavan plod postaje simbol seljačke domišljatosti i solidarnosti.

Željezni div

Predstavlja surovu prisilu; njegova propast otvara put oslobođenju djevojke.

O piscu – August Šenoa

August Šenoa (1838. – 1881.) bio je hrvatski književnik, urednik, pjesnik i pripovjedač. Živio je i stvarao u Zagrebu, uređivao časopis Vijenac i snažno utjecao na razvoj hrvatske književnosti 19. stoljeća. U povijesnim romanima i pjesmama obrađivao je sudbine ljudi, društvenu nepravdu, ljubav i domoljublje. Među njegova poznata djela ubrajaju se Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i Prosjak Luka.

Pitanja za provjeru znanja

Što su povjestice?

Pripovjedne pjesme u stihovima koje oblikuju priču, a često povezuju povijesne događaje, narodnu predaju i pouku.

Koju pogrešku učini postolar?

U očaju sklopi pogodbu s vragom i obeća mu dušu.

Zašto se svatovi pretvore u kamen?

Zbog mlinaričine kletve, koju izgovori jer ne želi siromašnu Janju za snahu.

Kako Jela ugrozi selo?

Pristaje prenijeti kugu kako bi, kako vjeruje, spasila vlastitoga sina.

Što znači Natkov gubitak pjesničkoga dara?

Da je svoje stvaralačko poslanje zamijenio udobnošću, bogatstvom i taštinom.

Tko su šljivari?

Seljaci iz Visokog koji donose šljive opsjednutima na Kalniku i tako im pomažu preživjeti.

Zašto se povjestica Kakvu Hrvati djecu jedu? smatra šaljivom?

Zato što preuveličanu glasinu razotkriva dosjetka s djecom načinjenom od kruha.

Koga spašava Mile Gojslavica?

Svoj kraj i Poljičane, žrtvujući vlastiti život kako bi zaustavila osvajače.

Što predstavljaju zmije u Zmijskoj kraljici?

Kaznu i trajnu muku koja prati okrutnu i ljubomornu vlastelinku.

Jesu li sve povjestice povijesno točan prikaz stvarnih događaja?

Ne. Neke su legende i predaje, a i povijesni su događaji pjesnički oblikovani.

Zadaci za samostalno učenje

  1. Izaberi dvije povjestice: jednu prema povijesti, drugu prema narodnoj predaji. Usporedi glavne likove i pouke.
  2. Za Kamene svatove napiši uvod, zaplet, vrhunac i rasplet.
  3. U povjestici Kugina kuća objasni zašto Jela donosi kobnu odluku i kakve su joj posljedice.
  4. U Vilinom prstenu objasni zašto Natko na početku dobiva dar, a poslije ga gubi.
  5. Za Smrt Petra Svačića pronađi primjer personifikacije i objasni ulogu vile Hrvatice.
  6. Na primjeru Kakvu Hrvati djecu jedu? objasni kako nastaje i širi se glasina.
  7. Usporedi bogataša i siromaha iz Božje plahtice. Koji postupci pokazuju njihove osobine?
  8. Odaberi strofu iz bilo koje povjestice te označi rimu i dva stilska sredstva.

Primjer mišljenja o zbirci

Šenoine Povjestice zanimljive su mi zato što u kratkim pričama u stihovima prikazuju različite ljudske sudbine. Neke su vedre i duhovite, poput Postolara i vraga, a druge su tužne, poput Kugine kuće i Anke Neretvanke. Posebno mi je zanimljivo što Šenoa ne govori samo o slavnim junacima nego i o običnim ljudima. Iz tih sam povjestica naučio da odluke imaju posljedice i da hrabrost ne znači uvijek pobijediti snagom, nego ponekad pomoći drugome ili postupiti po savjesti.

4 Primjedbe

Napomena za komentare: Ako objava komentara ne uspije, prihvati kolačiće, osvježi stranicu i pokušaj ponovo. Najbolje je napisati običan komentar bez linkova.
Noviji Stariji